HRVATSKI jezikoslovac, akademik Radoslav Katičić, preminuo je u 89. godini.
Utemeljitelj je studija opće lingvistike i indologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1961. do 1977. bio je pročelnik novoosnovanog Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije.
Jedan je od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. Bio je član HAZU-a, Austrijske akademije znanosti, Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Norveške akademije te Academiae Europae.
Rođen je u Zagrebu 1930. godine, na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je klasičnu filologiju 1954., a doktorirao 1959. godine. Docent je postao 1961., izvanredni profesor 1966. i redoviti 1972. godine.
Jozić: Istinska znanstvenička i ljudska veličina
"Odlazak u vječnost našeg profesora i učitelja akademika Katičića sve nas je u Institutu silno ražalostio jer smo svjesni nenadoknadiva gubitka istinske znanstveničke i ljudske veličine. S druge strane, ponosni smo što smo imali privilegij napijati se izravno iz njegova neizmjerno duboka i nepresušna izvora znanja", istaknuo je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željko Jozić.
"Profesora Katičića, neprijeporno jednoga od najvećih hrvatskih jezikoslovaca uopće, pamtit ćemo posebno po njegovu vedru i optimističnom pogledu u budućnost hrvatskoga jezika. Za nju je uvijek govorio da ovisi isključivo o njegovim govornicima, koji će zapravo odrediti kakav će taj jezik biti, implicitno poručujući svima onima koji se bave hrvatskim jezikom da se s poštovanjem i razumijevanjem odnose spram govornika hrvatskoga jezika jer hrvatski jezik - to su njegovi govornici", poručio je Jozić.