Izvješće, koje obuhvaća 270 milijuna Arapa, u Ammanu je objavio Rima Khalaf Hunaidi, pomoćnik glavnog tajnika UN-a i regionalni direktor UNDP-ova Regionalnog ureda za arapske države.
Hunaidi, koji je predvodio 40 arapskih intelektualaca koji su izradili izvješće, rekao je da se studija bavi izazovima s kojima su suočeni Arapi koji sve više strahuju od kulturnog izumiranja u globalnoj kulturi.
"Istina je da arapska kultura nema izbora doli uključiti se... Ne može se zatvoriti i živjeti u prošlosti i nasljeđu", rekao je.
Izvješće upozorava na jačanje cenzure u arapskim zemljama - od ograničavanja pristupa Internetu do zabrana objavljivanja materijala za kojeg se ocijeni da podupire "terorizam".
Arapske vlade iskoristile su arapsko-izraelski sukob i napetosti zbog rata u Iraku kako bi, u ime "mobilizacije" protiv neprijatelja, suzbile građanske slobode i domaću oporbu.
Nevladine skupine ove su godine bile izložene većim zakonskim i praktičnim preprekama, dok je borba za veća prava žena u nekim zemljama unazađena a u drugima znatno usporena, navodi se u dokumentu.
Izvješće ne iznosi sudove o američkim poslijeratnim ciljevima u Iraku, no ističe kako Arapi taj rat smatraju pokušajem "stranih sila da restrukturiraju regiju vođeni vlastitim interesima".
Val protuarapskog raspoloženja na Zapadu, koji je dobio veliki publicitet, pojačao je nezadovoljstvo ljudi u regiji.
Odnosi između Arapa i Zapada napeti su od terorističkih napada 11. rujna 2001., zbog kojih su Arapi postali predmetom kleveta. To u mnogim slučajevima odražava neznanje i predstavlja neopravdano zlostavljanje, rekao je Hunaidi.
Izvješće spominje i etničko profiliranje Arapa i muslimana u Sjedinjenim Državama. Jak pad broja arapskih studenata u Americi ograničava mogućnosti za obrazovanje.
Arapi ipak ne bi smjeli zatvoriti vrata vanjskom svijetu i dijalogu kultura, smatra Hunaidi.
Izvješće poziva na kritiku stanovitih islamskih učenja koja predstavljaju zapreku modernizaciji i potrazi za "arapskom renesansom".
Ne imenujući izravno Saudijsku Arabiju, izvješće upozorava na "tajni dogovor autokratskih režima i pojedinih konzervativnih teologa" koji islam tumače u skladu s vlastitom politikom.
U nedostatku "mirnih i učinkovitih političkih kanala za rješavanje nepravdi u arapskom svijetu", zabilježen je porast tajnih islamskih skupina koje zagovaraju nasilje.
Postoji potreba za "oslobađanjem religije od utjecaja politike i oslobađanjem vjerskih institucija od političkih vlasti, vlada i radikalnih vjerskih pokreta", ističe se u izvješću.
Mnogi od zapadno orijentiranih arapskih intelektualaca koji su sudjelovali u izradi studije pozivaju ipak na priznanje prava na razlike u islamu.