Foto: Dino Stanin/Pixsell
Dio je to podataka koje su mogli čuti svi koji su nazočili predavanju "Kaštelanski zaljev na udaru klimatskih promjena", u organizaciji Rotary kluba Kaštela.
Predavanje je otvorila Željka Škaričić, ravnateljica PAP/RAC - Regionalnog akcijskog centra Programa prioritetnih aktivnosti pri programu UN-a za okoliš, koja je sudionicima približila rad Centra, kao i dokument pod nazivom "Procjena mogućih šteta od podizanja razine mora" te Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjima – IUOP.
Željka Škaričić, kao i druga predavačica, Daria Povrh Škugor, iznijele su nazočnima i cijeli niz podataka o promjenama klimatskih uvjeta, pa se moglo čuti kako se srednja temperatura zraka podiže, s porastom od 4 stupnja zimi i 5 stupnjeva ljeti, izostaju padaline tijekom ljeta i jeseni, povećava se i temperatura mora za 2 stupnja, čime se mijenja flora i fauna podmorja, a morska razina, koja je tijekom 20. stoljeća prosječno rasla 1 mm godišnje, danas raste i više od trostruko, javlja kaštela.org.
Ogromne štete brojat će se u milijardama
"Poplavna dolina Kaštelanskog zaljeva (uključuje Split, Trogir, Solin i Kaštela) danas se procjenjuje na 5,4 kvadratna kilometra. Do 2050. godine to bi, uz najviši predviđeni rast razine mora od 31 centimetar, moglo biti 6,6 četvornih kilometara, a 2100. godine - više od osam kilometara. Po broju stanovnika ugroženih poplavama Kaštelanski zaljev definitivno zauzima prvo mjesto", kazala je Željka Škaričić.
U odnosu na današnji procijenjeni broj od 2900 ugroženih, u projekcijama i za 2050. i za 2100. ugroženih bi, po najgorem scenariju, bilo 12.400, odnosno 14.200. Troškovi šteta u poplavnoj dolini Kaštelanskog zaljeva s današnjih bi se 2,5 milijuna eura, u slučaju da se ništa ne poduzme u prilagodbi klimatskim promjenama, mogli popeti na 74, odnosno na čak 790 milijuna eura godišnje, upozoravaju stručnjaci.
"Klimatske promjene su neizbježne"
Daria Povrh Škugor govorila je također o važnosti izrade Obalnog plana sa strategijom prilagodbe na klimatske promjene te je prezentirala Obalni plan Šibensko –kninske županije kao ogledni primjer za izradu plana u Splitsko – dalmatinskoj županiji.
"Klimatske promjene su neizbježne, kontroliranje ispuštanja CO2 u atmosferu i drugi prevencijski projekti su dobrodošli, ali nedovoljni te će biti nemoguće u skoro vrijeme u potpunosti zaustaviti te promjene. Zato je bitno poduzeti mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara, a tu je prvenstveno riječ o odgovarajućoj obalnoj infrastrukturi", kazali predavači, među kojima je bio i ekspert za obalno inženjerstvo, Vedran Petrov.
Petrov je posebnu pažnju usmjerio ka stanju u Kaštelanskom zaljevu, navodeći kako je na tom području prisutan nedostatak većih zahvata, obalna infrastruktura je nezadovoljavajuća, a važan segment je i javna, posebno oborinska odvodnja otpadnih voda.
"Lokalne zajednice uglavnom ne posjeduju financijska sredstva potrebna za velike projekte uređenja obalnog pojasa, no sredstva upravo za tu namjenu postoje u EU fondovima. Treba izraditi projekte i aplicirati za sredstva,koja su osigurani i za dokumentaciju i za tehničku izvedbu. Nema razloga čekati jer sredstva su tu. Jako je važno prisiliti tijela javne uprave, od grada preko županije do države, da se pokrenu i naprave korake u zaštiti ljudi i dobara", poručio je Petrov.