PREMIJER Andrej Plenković danas saboru podnosi godišnje izvješće o radu svoje vlade.
Kao što je to i inače slučaj u ovakvim prilikama, Plenkovićevo jednosatno izvješće o potezima vlade izgledalo je kao hvaljenje sobom i svojom vladom. Prije Plenkovićevog obraćanja su gotovo svi klubovi zastupnika tražili stanku, a nakon njegovog obraćanja krenula su izlaganja klubova zastupnika o premijerovom izvješću.
Najzvučnije iz Plenkovićeva govora je povećanje minimalne plaće koje kreće od 1.1., a premijer je sada rekao o kojem će se iznosu raditi.
Od siječnja minimalna plaća veća za 350 kuna
Plenković je najavio da će od siječnja minimalna neto plaća biti povećana za 350 kuna, s 3400 na 3 750 kuna, odnosno na 500 eura neto. Vlada će odluku o tome donijeti u četvrtak, najavio je.
Naglasio je kako tim značajnim povećanjem od 10.3 posto za 51.000 zaposlenih vlada minimalnu plaću prvi put podiže iznad 50 posto prosječne neto plaće i iznad 60 posto neto medijalne plaće.
Prije pet godina, podsjetio je, minimalna je plaća iznosila 38 posto od prosječne.
Premijer se pohvalio i kako nam je broj zaposlenih veći za 51.000 nego lani i dosegao je 1.6 milijuna zaposlenih, što je dosad najveći broj u kolovozu iza rekordne 2008. i drugi najveći od neovisnosti.
Stopa nezaposlenosti, koja je prije pet godina bila na 13.3 posto, pala je u kolovozu na 7.3 posto, rekao je i objasnio kako je to rezultat mjera aktivne politike zapošljavanja u koju je u pet godina uloženo oko 5.5 milijardi kuna, čime je obuhvaćeno 165.000 osoba.
> LIVE STREAM
“Govorim o godini u kojoj smo imali dva vala pandemije, razorni potres na Banovini i koju smo započeli s najvećim padom BDP-a, a završavamo je s porastom cijena energenata, sve izraženijim klimatskim promjenama i novim valom epidemije”, započeo je svoj govor Plenković.
Pričao je i o mjerama koje je vlada poduzela u očuvanju gospodarstva i radnih mjesta.
"Ovo je godina snažnog gospodarskog oporavka"
Dodao je da je ovo godina snažnog gospodarskog oporavka, u kojoj je spojen Pelješki most, dovršen Istarski ipsilon, donesena odluka o nabavi borbenih zrakoplova i ukinute vize za SAD. “Usto, u završnoj smo fazi priprema za ulazak u Schengenski prostor i europodručje. Snažimo položaj Hrvatske u Europi”, rekao je premijer Plenković.
“Povrh globalnih izazova, moramo sanirati posljedice razornih potresa, koji su prvo pogodili Zagreb i okolicu, a potom i Banovinu”, rekao je Plenković.
"Svjesni svih izazova, gradimo solidarnu i pravednu zemlju, vodeći računa da nitko ne ostane po strani", rekao je.
Na izvješće nema replika
"Sve što smo radili u jednom smjeru korona nam je okrenula natrag“, rekao je ranije premijer i naglasio kako bismo dogodine, da nije bilo covida, bili ispod 60 posto javnog duga u BDP-u.
Troškovi covida do sada su, naime, u Hrvatskoj dosegnuli 3.8 milijardi kuna.
Predsjednik vlade obvezan je jedanput godišnje, na početku jesenskog zasjedanja, saboru predstaviti Izvješće o stanju države i nacije.
Premijer može govoriti do sat vremena, replike nisu dopuštene, o Izvješću mogu govoriti samo predstavnici klubova, ne i zastupnici pojedinačno.
Premijer ima pravo i na završno izlaganje u trajanju od 20 minuta.
Sabor će ovaj tjedan raspraviti i konačan tekst vladinih izmjena Zakona o minimalnoj plaći, a rad zaključiti glasanjem, među ostalim, i o izmjenama Zakona o obnovi od potresa koje bi taj posao trebale ubrzati.