VEČERAS su se na televiziji N1 u emisiji Pressing sučelili Katarina Peović iz Radničke Fronte i Davor Huić iz koalicije Pametno, Fokus, Stranka s Imenom i Prezimenom.
Tekstualni prijenos sučeljavanja mogli ste pratiti uživo na Indexu:
Prvo pitanje bilo je vezano za reforme, kakvu bi Hrvatsku voljeli vidjeti za pet godina?
Peović: Okvir tog pitanja je problematičan. Mislim da trebamo prestati davati pojedincima odriješene ruke da rješavaju pitanja za nas. Moramo uključiti sve ljude u odlučivanje toga što ćemo proizvoditi, gdje i kako. Sada za nas odlučuju elite.
Rekla je i kako većina politika ide protiv obespravljene većine te kako to planiraju promijeniti.
Misle li da građani imaju kapacitet odlučivati o svim tim temama?
Peović: Naravno da imaju, samo sudjelovanjem mogu uistinu početi biti odgovorni i kompetentni. Ne možemo odgađati mogućnost odlučivanja dok većina magično ne postane kompetentna. Ni u strankama nema demokratskih praksi, pojedinci samostalno vode politike.
Huić: Naš ključni problem je to da zaostajemo za ostalim zemljama. To je počelo 2009. Sve zemlje slične nama su stigle neki standard EU, a mi smo ostali tu gdje jesmo. Ako to ne riješimo, nećemo riješiti nijedan drugi problem. Mi imamo recept koji smo proveli u Svetoj Nedelji i znamo kako to napraviti.
Što Peović misli o tome?
Peović: Mislim da je to loš recept, upravo sve politike koje on zastupa nas ovdje vode. Radi se o viziji društva koje zagovara jedna klijentelistička skupina povezana s američkim lobistima. Ne iznosim ništa nepoznato, treba biti jasno gledateljima da su takve skupine u Južnoj Americi dovodile desne populiste na vlast. To je neznanstvena politika. Neka Huić navede pet svjetskih ekonomista koji navode rezanje poreza kao način za izlazak iz krize.
Huić: Ja nisam protiv socijalne države, nikad to nisam rekao niti to mislim. Što se tiče toga da Sveta Nedelja nije dobar primjer, ne razumijem. To je primjer grada s dinamičnom ekonomijom koji je transparentan i koji je privukao investicije. Sve ono što se u Hrvatskoj kao ne može, tamo smo napravili. Znamo da ste za to da se otima imovina građana, to znamo. Vi se stavljate u poziciju da odlučujete građanima što treba ili ne, a sad me zanima mislite li samo na štednju ili i na stanove, većina u centru grada je skuplja od 100.000 eura, pa objasnite, neka vaši birači znaju.
Što je Peović mislila kada je govorila o oduzimanju štednje?
Peović: Nije iznenađujuće da čujem ovakve laži kada se loše stoji u anketama.
Huić: Jako dobro stojimo.
Peović: Nitko nikada nije govorio o konfiskaciji, govorili smo o progresivnom oporezivanju. 100.000 eura nije iznos koji smo mi smislili kao iznos, nego smo govorili o potrebi preraspodjele koja se odnosi na progresivno oporezivanje najbogatijih, onih 1,7 posto koji imaju najveći dio štednje. I Piketty je neki dan to isto izjavio, jedan od najpoznatijih ekonomista. To postoji u kapitalističkim bogatim zemljama, uopće nije radikalna mjera.
Huić: Dakle, razlika između gospođe Peović i naše koalicije je da mi razmišljamo o novoj vrijednosti, a oni jedino znaju raspodijeliti nešto što je netko već stvorio. Nama treba zemlja koja će rasti. Ja sam bio predsjednik udruge poreznih obveznika i zastupam milijune ljudi koji plaćaju poreze, a ne dobivaju svoju uslugu.
Potom je Peović upitana je li rekla da je potrebno uključiti akumulirano bogatstvo u borbi protiv koronavirusa. Peović to niječe i kaže da je govorila o preraspodjeli.
Peović: Oni koji se predstavljaju da brane porezne obveznike zapravo od njih sišu novce. Nije slučajno da je Huić bio i u Josipovićevoj kampanji pa je morao odstupiti. Nemojmo biti naivni. Nije riječ samo o rješenjima u sferi preraspodjele, ali u trenutku krize...
Huić traži da odgovori na optužbe.
Huić: Ona ponavlja laži. Da li namjerno ili ne, to je njoj na savjest. Moje dvije kampanje su imale transfere iz proračuna između 6 i 7 posto udjela u ukupnom prihodu. Ne možete reći da ovisimo o državi. Imati toliko od države nije strašno i ne opravdava ove neke napade da ja ovisim o poslu od države. Ima tu jedan veći problem. Tu se pokušava kriminalizirati bilo kakva poduzetnička aktivnost. Je li ilegalno da čovjek radi s državom, ide na natječaje, ispunjava ih? Je li tu neki općeniti problem s državom? Želimo li eliminirati poduzetnike iz društva? Ne trebaju nam? Hoćemo ih fizički eliminirati ili je bolje bilo da ih nema?
Peović: Niste me točno citirali, ja bih voljela da vi mene demantirate da ste u vladi Oreškovića bili savjetnik premijera i istovremeno izvlačili novce preko ugovora.
Huić: Ovo što vi govorite je utuživo.
Peović: Pa izvolite.
Huić: To je jako, jako mali dio profita.
Peović: Vi surađujete sa 60 subjekata potpisanih s državom.
Peović: To su ugovori stariji 10-15 godina od toga i postoje i kasnije. Vi pokušavate kriminalizirati jednu običnu poslovnu aktivnost.
Koje bi tri mjere donijeli da ublaže udar koronakrize?
Peović: Pa, ovako... Postoji različita politička pozicija da stvarno oformimo vladu, a drugo je da podržimo manjinsku vladu. Možemo najaviti da ćemo spriječiti sve da spriječimo desnu vladu. Podržali bi vladu SDP-a, ali uz niz politika i zahtjeva. Te će mjere sigurno uključivati dizanje minimalne plaće, izjednačavanje povlaštenih i običnih mirovina, poreznu reformu itd.
Na pitanje otkud novac kaže da gledaju dugoročnu politiku zelene reindustrijalizacije i ulaganja u onu privrednu djelatnost koja osigurava temeljne potrebe. Dodaje kako su primjeri ulaganje u firme kao Đuro Đaković, solarna industrija, industrija koja pokreće malo i srednje poduzetništvo.
Peović: Nisu naš problem visoki porezi, nego niska produktivnost. Druga točka nam je vlastita proizvodnja opreme.
Huić: Spomenula je malo i srednje poduzetništvo, ali kaže da je bolje da ga nema i da je bolje bilo kad ga nije bilo. Ali, da ja govorim. U krizi trebamo napraviti stvari koje inače predlažemo. Smanjiti poreze, administrativne terete i omogućiti pokretanje novih poslova. I vratiti se na razinu prije krize. Tu je, naravno, bitno da opet ne bude radikalnih mjera zatvaranja i društvene distance kako smo imali. Hrvatska to ne može izdržati i to je jedna od ključnih stvari. Mislim da je još jedna stvar na kojoj bi inzistirali da uvedemo razinu transparentnosti koja je u Svetoj Nedelji.
Percepcija je da su u javnom sektoru uhljebi, a u privatnom poduzetnici koji iskorištavaju radnike. Komentar?
Huić: Ja termin uhljeba nikada ne koristim. Tada mislimo na osobu koja je preko stranačke i druge veze došla na posao na kojem ne radi ništa. To je rak-rana Hrvatske. Mi na administraciju trošimo oko 20 posto BDP-a. To je neefikasni dio javnog sektora, ali naravno da ne govorimo npr. o kirurzima, o učiteljima, policajcima, vojnim pilotima, vatrogascima... Ne govorimo o ljudima koji kreiraju javna dobra i usluge, nego ovima koji ne doprinose.
Peović: Ovakvo huškanje privatnog na javni sektor je utemeljeno ni na čemu. Naravno da treba reforma, uvijek ime nefunkcionalnih sektora, ali sukob koji poduzetnici poput Huića pokušavaju stvoriti je iracionalan. Ja ću spomenuti njegovu izjavu kada je usporedio poduzetnike sa Židovima u nacističkoj Njemačkoj. To su sociopatske tvorevine politike koja nam govori da ne možemo izdržati još jedan lockdown. Oni bi žrtvovali živote radnica u trgovini i dali ih na prvu liniju kao i medicinsko osoblje, koje bi Huić svakako smanjio. Ja mogu izvući vašu izjavu o smanjenju broja nastavnika...
Huić: To nije istina, zlorabite vrijeme, ja to nisam rekao. Sociopatska je kampanja koju vi vodite protiv poduzetnika. Sociopatski je voditi kampanju protiv ljudi koji rade i prikazivati ih kao lopove, kao one koji pljačkaju, to je organizirana kampanja koju vi i vama slični vode. To je sociopatski.
Peović: Ne znam gdje ste to čuli, to nisam rekla. Ovo što Huić govori nigdje nećete naći.
Huić: Na stranici Radničke Fronte na Facebooku piše da bi bilo bolje kada poduzetnika ne bi bilo.
Huić u međuvremenu objavu traži na mobitelu.
Smatra li Peović da u javnom sektoru treba reforma i ako da, kako ga reformirati?
Peović: Učinkovitost i reforma su uvijek na prvom mjestu, ali ovdje se provizorno osuđuje javni sektor na temelju izmišljotina. Ovdje je problem klijentelistička država koja zapošljava one s iskaznicom i podobne, ali takav je i Huić, da se razumijemo. Čak mislim da je poštenije da imate stranačku iskaznicu i radite s državom... Jer bi bilo jasnije kako ste došli do tih ugovora.
Huić: Pa preko javnog natječaja. Jeste vi ikada čuli za to?
Peović: Da imate stranačku iskaznicu, bilo bi jasnije kome služite.
Huić: Znači, vama je to bolje?
Peović: Ne, ne, ne, bilo bi poštenije.
Huić: Zašto, ja sam neutralan?
Peović: Ako vi mislite da to nije klijentelizam, u redu. Ja sam informaciju iznijela. Ja sam rekla da se možemo složiti da se radi o klijentelističkom zapošljavanju.
Huić: Ali ja se cijeli život protiv toga borim.
Kako Peović zamišlja zdravstveni sustav u Hrvatskoj?
Peović: Vidimo da nije dobro privatizirati sustav. Mi smo još nekako i u statističkoj prednosti, Španjolska je imala ogroman rast pandemije gdje se razmišljalo da se uključe i privatne bolnice. Vidimo koliko je javno zdravstvo važno i koliko nam treba proizvodnja lijekova. Nekad smo proizvodili lijekove na bazi plazme, sada za lijekove koje su oni radili godišnje plaćamo 1,7 milijardi kuna. Važno je da zadržimo javno zdravstvo i da zadržimo liječnike i medicinsko osoblje.
Huić: Problem je zdravstva što gomila dugove, a treba napraviti i objedinjavanje javne nabave, da lijekovi i potrošni materijal budu jeftiniji. Da se povežu bolnice, sada su neki odjeli preopterećeni, a neki su prazni itd. Treba neka konsolidacija. Mislim da nitko više ne zagovara privatizaciju. Mi mislimo da se treba integrirati ovaj dio zdravstvenog sustava koji je privatan i javni.
O znanosti i obrazovanju
Peović: Opasni su programi koji štede na čovjeku, na znanstveniku. Treba zaštititi djelatnike i profesore. Mi još imamo dobre fakultete i škole, ali u njih treba ulagati. O ničemu od toga ne možemo govoriti ako ne pokrenemo privrednu djelatnost.
Huić: Vaši principi ekonomski, kad se dosljedno primijene, završe u borbama po ulicama. Ključno je s obrazovanjem uvođenje konkurencije. Sustav je postavljen tako da konkurencije nema.
Što misli o postojećoj konkurenciji?
Huić: Mislim da tu treba korak dalje, da javni i privatni fakulteti imaju jednak tretman i da privatni fakulteti ne budu samo igračka za bogate. Poanta je u tome da roditelji koji su kroz poreze odvajali za javno školstvo ne moraju to ekstra platiti. Konkurencija je javno dobro i ima najviše pozitivnih efekata za potrošače. Za njih je to najbolje.
Postoji li model države ili društva koji postoji, a vi biste ga vidjeli u Hrvatskoj?
Peović: Mogu reći da je ovaj model koji smo tu čuli onaj koji ne želim vidjeti u Hrvatskoj. Moja vizija je zemlja u kojoj svatko ima mogućnost obrazovati se, liječiti se, imati stan bez dužničkog ropstva.
Huić: Želimo biti poput Irske, Njemačke, Češke, a ne poput komunističkih zemalja koje su završile terorom.
Potom je upitao Peović o cilju iz programa, odnosno uspostavi društva kakvo Radnička Fronta želi.
Peović: Želimo postaviti pitanje možemo li organizirati društvo da većina ima pravo na politike i mjere koje sami zagovarate. Demokratskim putem se ukidaju elementi kapitalističke privrede, a ne klijentelističkim i preko elita preko kojih i sami dobivate.