Završava još jedna godina, ne samo iznadprosječno topla nego u mnogim krajevima i rekordna, ekstremna, pišu Zoran Vakula i Tomislav Kozarić iz DHMZ-a za HRT.
I na globalnom nivou - prema izvještajima Svjetske meteorološke organizacije - i na našem lokalnom, barem prema preliminarnim podacima DHMZ-a. I pritom kod nas još i većinom kišovitija od prosječne, ponegdje također čak i blizu rekorda. Hoće li takva biti i 2024.? Ne bi čudilo...
Prosinac među naj..., ponegdje i rekordan
Prosinac je nastavio niz diljem Hrvatske iznadprosječno toplih mjeseci. Štoviše, prema trenutačnim preliminarnim neslužbenim analizama, ponegdje je gotovo sigurno bio i rekordno topao, kao primjerice u Rijeci.
Pritom se u mnogim krajevima, osobito kontinentalne Hrvatske, nastavio i višemjesečni višak broja sunčanih sati u odnosu na prosjek. Ukupna mjesečna količina oborine i u prosincu je bila nejednako raspoređena, pa je zabilježen zamjetniji i manjak i višak u odnosu na prosječne vrijednosti.
Primjerice, u Dubrovniku je manje kiše nego u ovome prosincu od 1961. godine bilo samo 9 prosinaca, a u Zagrebu, na meteopostaji u Maksimiru, ukupna prosinačka količina oborine je 3. u nizu najvećih posljednjih 30 godina te 11. najveća od početka mjerenja 1949. godine.
Zima 2023./2024.
U nastavku zime povećana je vjerojatnost za "zimskiji" siječanj i veljaču od prosinca, što i ne treba čuditi. Ne samo zbog iznimnosti ovogodišnjeg prosinca nego i zbog uobičajeno niže temperature zraka u prvim mjesecima godine i znatno češćeg snijega nego u prosincu. No, i dalje je mala vjerojatnost dugotrajnije izraženije hladnoće.
Pritom je - prema najnovijoj srednjoročnoj prognozi - gotovo sigurno da će prvi tjedan nove godine nastaviti "krupnim stopama" iznadprosječnosti iz kraja prosinca, a prema dugoročnijim prognozama, u nastavku siječnja vrlo je velika vjerojatnost približavanja temperature zraka prosječnim vrijednostima za doba godine, ponegdje i malo nižim.
No, teško je vjerovati da će zahladnjeti toliko da na kraju srednja siječanjska temperatura zraka bude niža od prosječne. Još dugoročnije prognoze za veljaču smanjuju ne samo vjerojatnost pozitivnog odstupanja od prosječne srednje mjesečne temperature zraka nego i vrijednost tog odstupanja.
Naravno, promjene su još moguće. Riječ je o dugoročnim prognozama, koje su još daleko od savršenstva, pogotovo za oborinu i njezinu čestu nejednoliku raspoređenost, pa se ona ovdje i ne spominje.
Proljeće 2024.
Ipak, mnogima je zanimljivo pratiti dugoročne prognoze te uočavati njihove prednosti i mane. Primjerice, trenutačno najvjerojatnije prognoze za "klimatološko" proljeće - razdoblje od 1. ožujka do 31. svibnja - daju povećanu, ali ne i jako veliku vjerojatnost malog pozitivnog odstupanja temperature, ne samo cijele sezone nego i svakog od mjeseci.
No, to ne znači da neće biti i znatno hladnijih razdoblja, koja dosta nevolja mogu donijeti posebice poljoprivrednicima i voćarima, čak i unatoč primjeni aktivnih i pasivnih oblika agrotehničkih mjera zaštite od mraza.
Iznadprosječno topla i 2024.?
Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze - i prva polovica 2024. godine u Hrvatskoj i bližoj okolici bit će barem malo toplija od prosjeka, a ne treba čuditi ni ako srednja godišnja temperatura zraka 2024. godine nastavi sada već dugi niz iznadprosječno toplih godina.
I to ne samo u odnosu na prosjeke iz 20. stoljeća nego i u usporedbi s posljednjim 30-godišnjim klimatološkim razdobljem, od 1991. do 2020. godine.
"I u toj iznadprosječno zagrijanoj atmosferi povremeno se događaju nove ekstremne vrijednosti gotovo svih meteoroloških elemenata. Valja nam se tome prilagoditi i pokušati barem malo smanjiti svoje negativno djelovanje prema prirodi", konstatiraju autori prognoze.
"Budući da meteo-rekorda i ekstrema ima i kad je ljeto i kad je zima, i naizgled sve izraženije vremenske promjene smetaju mnogima, čak postajemo siromašniji u biološkim raznolikostima, a oceani i atmosfera zagrijavaju se kao da su u parnim kotlovima, pri čemu je srednja morska razina sve viša – kao da je najjača plima; i premda priroda teži ravnoteži - djeluje da nam se klima sve više klima, svjesnim se ponašanjem pokušajmo oduprijeti sve češćim i žešćim ekstremima", zaključuju.