Vakula objavio novu dugoročnu prognozu, evo što nas čeka u idućim mjesecima

Foto: Marko Prpic, Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Meteorolog Zoran Vakula za HRT je napisao analizu dosadašnje zime, ali i dugoročnu prognozu za iduće mjesece. U nastavku ih prenosimo u cijelosti:

Nakon prosinačke i srednja siječanjska temperatura zraka - unatoč povremenim hladnim valovima, na kopnu i čestim temperaturnim minusima - diljem Hrvatske bila je viša od prosječne, ali ipak s većinom manjim odstupanjima od prošlomjesečnih. 

Ostvare li se trenutačno vrlo vjerojatne prognoze, ni u veljači velike hladnoće biti neće, a razmjerno toplo vjerojatno će biti i proljeće!?

Siječanj

Službene analize i ocjene klimatologa DHMZ-a doći će uskoro, ali već sad se može zaključiti kako je - unatoč prošlotjednim hladnih, studenim, na kopnu gdjekad i ledenim danima - srednja temperatura zraka ovogodišnjega siječnja na meteorološkim postajama DHMZ-a bila od 1 do 3°C viša od prosječnih vrijednosti, i to od posljednjeg klimatološkog razdoblja, od 1991. do 2020. godine.

Srećom za mnoge, rekordna toplina je izostala, za razliku od mjestimice u prosincu, a i odstupanja od srednjih vrijednosti bila su većinom manja. Jedna od iznimki je Dubrovnik, gdje je odstupanje u siječnju bilo čak veće nego u prosincu. No, valja znati i da je srednja siječanjska temperatura zraka u Dubrovniku čak 3. na popisu najviših od 1961., otkad na toj postaji postoje mjerenja, odmah iza siječnja 2014. i 2023. godine.

Ukupna količina oborine ponovno je bila nejednoliko raspoređena, pa je bilo i zamjetnijeg manjka, osobito na srednjem i južnom Jadranu, ali i viška, posebice u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj, te ponajviše na riječkom području. U Rijeci, primjerice, ovaj siječanj je 7. najkišovitiji od 1948. godine i početka mjerenja na postojećoj meteorološkoj postaji DHMZ-a. Posljednji s većom ukupnom mjesečnom količinom oborine bio je 2014. godine, a osim njega, u ovom stoljeću u Rijeci je kišovitiji siječanj bio još samo 2001.

Prve dvije trećine zime

Nakon tog "viška" u siječnju te znatno manjeg u prosincu, i dosadašnji dio klimatološkog računanja zime u Rijeci je među 10 s najviše oborine, u zagrebačkom Maksimiru 12. na sličnom popisu, dok je u Dubrovniku, primjerice, 7. na popisu "najsuših" - s najmanjim količinama oborine. Manje u prve dvije trećine zime u ovom stoljeću bilo je samo 2013./14. i 2016./17.

I dok je kod oborine bilo i "manjka" i "viška", srednja temperatura zraka od 1. prosinca do 31. siječnja diljem Hrvatske je viša od prosječne, uglavnom za oko 2°C. I pritom u Rijeci rekordno visoka, u Splitu i Dubrovniku 3. na popisu najviših, a u većini unutrašnjosti je iznimnost trenutačno manja. No, vrlo vjerojatno će se povećati.

Veljača

I najnovije prognoze za temperaturne prilike u veljači prilično su u skladu s dosadašnjima - daju prilično veliku vjerojatnost nastavka iznadprosječne topline, posebice sljedećih desetak dana. Mogućnost za hladnije razdoblje postoji u drugom dijelu mjeseca, trenutačno najvjerojatnije u trećem cijelom tjednu veljače.

Prognoze za oborinu manje su pouzdane, a i promjenjivije, pa ne treba iznenaditi ako i u veljači ukupna mjesečna količina oborine bude nejednoliko raspoređena.

Proljeće, ljeto

Ni u prognozama za sljedeće mjesece nema znatnijih promjena. Ili, kako je nedavno za Klimatski izazov Prvog programa Hrvatskog radija prognozirao Krunoslav Mikec, dipl. ing. iz DHMZ-a:

"Dugoročna prognoza pokazuje povećanu vjerojatnost za iznadprosječnu toplinu i u idućim mjesecima, pa neće biti iznenađenje ako i ova godina bude još jedna u nizu ekstremno toplih, u skladu s postojećim klimatskim promjenama i globalnim zatopljenjem."

Kakvo će biti vrijeme danas i idućih dana?

Hrvatsku danas očekuje pretežno sunčano vrijeme, no već od sredine dana sa sjeverozapada će doći do postupnog porasta naoblake. Iako će veći dio dana biti suh, navečer i tijekom noći na petak, u unutrašnjosti zemlje ponegdje se očekuje slaba kiša, primarno u središnjim i istočnim predjelima, donosi DHMZ.

Jutarnji sati donose lokalno maglu, što bi moglo utjecati na vidljivost u prometu, stoga vozače pozivamo na dodatan oprez. Vjetar će biti slab tijekom većeg dijela dana, no na moru i u večernjim satima na istoku zemlje očekuje se umjeren sjeverozapadni vjetar. Posebno upozoravamo na područje podno Velebita gdje će krajem dana zapuhati umjerena do jaka bura, što bi moglo otežati uvjete za pomorce.

Najviša dnevna temperatura zraka kretat će se od 7 do 11 stupnjeva Celzija u unutrašnjosti, dok će na obali i otocima biti nešto ugodnije s temperaturama između 12 i 16 stupnjeva Celzija.

> INDEX VRIJEME

Prognoza po regijama za 01.02.2024.

Istočna Hrvatska

Ujutro pretežno vedro, samo lokalno uz rijeke moguće s maglom. Poslijepodne naoblačenje, do kraja dana i u noći na petak mjestimice slabe oborine, uglavnom kiša. Vjetar slab do umjeren sjeverozapadni i sjeverni. Minimalna temperatura između -5 i -2 °C. Najviša dnevna temperatura zraka od 8 do 10 °C.

Središnja Hrvatska

Prijepodne sunčano, ponegdje je moguća magla, popodne postupno naoblačenje, najprije na sjeveru, navečer je moguće vrlo malo kiše. Vjetar uglavnom slab. Najniža temperatura od -5 do -1, u višim predjelima toplije, a najviša dnevna od 8 do 10 °C.

Gorski kotar i Lika

Prijepodne većinom sunčano, popodne oblačnije no ostat će ugalvnom suho. Vjetar većinom slab, navečer u višem gorju umjeren sjeveroistočni. Ujutro u kotlinama hladno, minimalna temperatura između -6 i -4, u višem gorju od -2 do 2 °C. Najviša dnevna temperatura zraka između 8 i 12 °C.

Istra

Prijepodne djelomično sunčano uz umjerenu naoblaku, potom umjereno do pretežno oblačno, krajem dana i u noći smanjenje naoblake. Tijekom jutra vidljivost u unutrašnjosti Istre mjestimice može biti smanjena zbog sumaglice i magle. Puhat će slab, još ujutro do umjeren sjeverozapadni i sjeverni vjetar, krajem dana i u noći postupno će jačati bura. More će biti mirno ili malo valovito. Najniža jutarnja temperatura zraka bit će između 2 i 7, u unutrašnjosti Istre između -6 i -1 °C. Najviša dnevna temperatura zraka bit će između 10 i 14 °C.

Sjeverni Jadran

Djelomice sunčano, ujutro vedro, na moru je moguća kratkotrajna magla, a u dijelu poslijepodneva prolazno povećana naoblaka. Vjetar uglavnom slab, na otocima ponegdje umjeren sjeverozapadni, a krajem dana duž obale osobito podno Velebita umjerena bura, u jačanju početkom petka. Najniža temperatura od -3 u unutrašnjosti Istre do 5 na otocima, a najviša od 10 do 14 °C.

Dalmacija

Prijepodne pretežno vedro, lokalno može biti ujutro magle, popodne postupan porast naoblake sa sjevera, osobito prema kraju dana. Vjetar slab, ponegdje ujutro burin, na otocima većinom umjeren sjeverozapadnjak. Na sjevernom dijelu i u unutrašnjosti u noći na petak zapuhat će bura. Najniža jutarnja temperatura zraka u unutrašnjosti Dalmacije između -4 i 1, na obali i otocima uglavnom od 4 do 9, mjestimice i malo niža, najviša dnevna između 10 i 15 °C.

Sutra slično

Hrvatsku sutra očekuje djelomično sunčano vrijeme, s naglašenijim sunčanim intervalima sredinom dana. Međutim, povećana naoblaka najavljena je za ranije jutarnje sate na istoku i jugu zemlje, dok će se prema večeri naoblaka postupno povećavati na sjeveru.

Ujutro bi u Srijemu moglo doći do slabih oborina, stoga stanovnici tog područja trebaju biti pripravni na moguću kratkotrajnu kišu ili rosulju. Vjetar će biti slab do umjeren sjeverni, dok će na istoku prevladavati sjeverozapadni vjetar. U višem gorju očekuje se sjeveroistočni vjetar, a na Jadranu će tijekom dana zapuhati prolazno umjerena i jaka bura, s mogućim olujnim udarima.

Temperaturni okviri ostaju unutar neuobičajenih granica za ovo doba godine. Najniža jutarnja temperatura kretat će se između -2 i 2 stupnja Celzija u unutrašnjosti, dok će na Jadranu biti toplije, s temperaturama od 4 do 7 stupnjeva Celzija. Najviša dnevna temperatura uglavnom će se kretati između 7 i 10 stupnjeva u unutrašnjosti, a na obali i otocima očekuje se ugodnijih 12 do 15 stupnjeva Celzija.

Biometerološka prognoza

Nepovoljan utjecaj približavanja i prijelaza frontalnog sustava preko Hrvatske osjetit će kronični bolesnici i meteoropati. Stoga je moguće teže podnošenje kroničnih bolesti, brže umaranje, razdražljivost i nesanica u većem dijelu Hrvatske. Na krajnjem jugu će se nepovoljan utjecaj najmanje osjetiti te će tamo prevladavati razmjerno povoljne biometeorološke prilike, piše DHMZ.

Pročitajte više