Premijer Andrej Plenković u Kninu je najavio povećanje mirovina za oko 200 tisuća hrvatskih branitelja. Vlada bi najesen trebala uvesti dodatak na mirovinu, a njegov bi iznos ovisio o duljini sudjelovanja u obrani Hrvatske.
Najava je odmah otvorila pitanje je li Plenković najavio ono što je ranije predlagao Možemo, a što je saborska većina predvođena HDZ-om odbila.
Prijedlozi nisu isti, ali se dijelom odnose na iste skupine ljudi i iste probleme.
Što je predlagao Možemo?
Možemo je predložio povećanje polaznog faktora za izračun mirovina branitelja koji su nakon rata nastavili raditi te starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu ostvarili prema općim propisima.
Polazni faktor povećao bi se s 1 na 1,20. Možemo je tvrdio da bi time mirovine oko 68 tisuća branitelja porasle približno 20 posto, uz godišnji trošak od oko 120 milijuna eura.
Vlada je, međutim, upozorila da 87 posto tih branitelja prima najnižu braniteljsku mirovinu. Prema njezinoj procjeni, povećanje polaznog faktora za njih ne bi značilo i veći iznos na računu jer bi i dalje primali povoljniju najnižu mirovinu. Vlada je procijenila da bi stvarno povećanje moglo dobiti oko devet tisuća ljudi.
Možemo je drugim zakonom predložio ukidanje smanjenja mirovina osobama sa statusom branitelja čije su mirovine određene prema posebnim propisima za vojsku, policiju i druge ovlaštene službene osobe. Prema njegovoj procjeni, mirovine bi im porasle između šest i 14 posto.
Sabor je 19. lipnja odbio oba prijedloga. Za neprihvaćanje prvog glasalo je 80 zastupnika, a za neprihvaćanje drugog 77. Protiv odbijanja oba prijedloga bio je 31 zastupnik.
Što najavljuje Plenković?
Plenković najavljuje dodatak za sve umirovljene hrvatske branitelje, bez obzira na to prema kojem su zakonu ostvarili mirovinu.
Dodatak ne bi bio jednak za sve, nego bi ovisio o duljini sudjelovanja u obrani Hrvatske. Prema istom kriteriju povećale bi se i najniže braniteljske mirovine.
Vlada namjerava ukinuti i posljednje preostalo smanjenje mirovina pripadnicima vojske, policije i drugih ovlaštenih službenih osoba. Plenković je rekao da bi izmjene obuhvatile oko 200 tisuća ljudi te da bi godišnje stajale dodatnih 100 milijuna eura.
Gdje se prijedlozi preklapaju?
Branitelji koji su nakon rata nastavili raditi trebali bi biti obuhvaćeni i Vladinom najavom. Možemo je svoje povećanje usmjerio upravo na njih, dok ih Plenković uključuje u znatno širu skupinu svih umirovljenih branitelja.
Slična je i najava ukidanja preostalog smanjenja mirovina pripadnicima vojske i policije. Možemo je predlagao ukidanje tog smanjenja za osobe sa statusom branitelja, a Plenković sada najavljuje ukidanje posljednjeg takvog smanjenja.
Konačan obuhvat Vladine mjere ipak će biti poznat tek kada objavi tekst zakona.
U čemu je razlika?
Možemo je za užu skupinu predlagao povećanje polaznog faktora na 1,20. Povećanje nije izravno vezao uz duljinu ratnog puta, iako postojeći izračun braniteljskih mirovina već sadržava određene pogodnosti povezane s brojem dana sudjelovanja u ratu.
Plenković najavljuje dodatak za mnogo širu skupinu, ali bi njegov iznos izravno ovisio o duljini sudjelovanja u obrani Hrvatske.
Zasad nije poznata formula prema kojoj će se dodatak računati. Zato se još ne može reći koliko će pojedinom branitelju porasti mirovina niti usporediti to povećanje s modelom koji je predložio Možemo.