IAKO SU oči cijelog svijeta uprte u Ukrajinu i Rusiju, barem dio te pažnje okrenut će se ovih dana na drugi kraj svijeta, prema Kini. Tamo, srećom, nema rata, ali događaj koji počinje ove nedjelje svakako zavrjeđuje pažnju. Riječ je o 20. kongresu Komunističke partije Kine.
Kongres kineskog partijskog vrha održava se jednom u pet godina, ali okolnosti čine ovaj dvadeseti najznačajnijim u dugo vremena.
Naime, predsjednik Narodne Republike Kine i glavni tajnik vladajuće Komunističke partije Kine Xi Jinping tražit će treći petogodišnji mandat na čelu partije i države. Ako ga dobije, bit će prvi takav predsjednik Kine u povijesti. Usporedbe radi, notorni Mao Zedong ostao je na čelu partije čak 33 godine, ali na čelu države formalno je bio samo jedan mandat, od 1954. do 1959.
Štoviše, dobivanje trećeg uzastopnog mandata na čelu države bilo je ustavom zabranjeno do 2018., kad se Xi pobrinuo da se to rijetko ograničenje vlasti u ovoj državi ukine. Zanimljivo, ograničenje je uveo Deng Xiaoping, koji je vladao zemljom od 1982. do 1987., kako bi spriječio da neki idući vladar koncentrira preveliku moć u vlastitim rukama, kao što je to napravio Mao.
>> Xi Jinping treći će put postati kineski predsjednik i ući u povijest
2300 delegata, Centralni komitet, Politbiro, Stalni odbor…
Gotovo 2300 delegata iz svih pokrajina ove goleme zemlje okupit će se u Velikoj dvorani naroda na pekinškom Trgu Tiananmen, onom istom na kojem je 1989. izvršen pokolj nad prodemokratskim prosvjednicima.
Delegati su pažljivo odabrani tako da uključuju ljude iz svih društvenih slojeva, širokog spektra profesija i svake kineske etničke skupine, kako bi odluke kongresa imale što veći legitimitet u ovoj jednopartijskoj i duboko autoritarnoj državi.
Oni će izabrati 200 članova Centralnog komiteta stranke uz 180 rezervnih članova. Oni će zatim na plenumu birati 25 članova Politbiroa, od čega njih sedam do devet ulazi u moćni Stalni odbor Politbiroa, najviše tijelo vlasti u zemlji. Na kraju će izabrati samog glavnog tajnika partije koji sjedi na vrhu partijske piramide.
Na kongresu se neće ehički birati sam predsjednik države. Ali ako Xi ostane glavni tajnik, bit će potvrđen za predsjednika države na još jedan mandat na godišnjem sastanku kineskog Nacionalnog narodnog kongresa u ožujku.
Xi će na početku kongresa održati govor sličan govoru o stanju unije u SAD-u u kojem će izložiti ocjene partijskog vodstva o proteklom mandatu i artikulirati političke prioritete za budućnost.
Izvjesni treći mandat za Xija
Analitičari se uglavnom slažu da treći mandat za Xija uopće nije upitan. Nema suparnika koji bi ga mogao izazvati naprosto zato što ih je efikasno uklonio iz partijskog i državnog vrha ubrzo nakon što je došao na vlast prije deset godina, često pod paravanom borbe protiv korupcije.
Na prošlom kongresu 2017. nije imenovao nijednog potencijalnog nasljednika u Stalni odbor, a sebi je osigurao istovremeni ostanak na vrhu partije i države. Usto već godinama pažljivo uzgaja vlastiti kult ličnosti, dok partijski cenzori strogo kontroliraju sadržaj na društvenim mrežama kako bi se sve kritike i izrazi nezadovoljstva zatrli u začetku. Jasno je zašto se već tada spekuliralo da Xi želi ostati doživotno na vlasti.
Na tom je kongresu partija prihvatila i uključivanje njegove političke teorije nazvane "misli Xi Jinpinga o socijalizmu s kineskim karakteristikama za novo doba" u partijsku povelju. Radi se o svojevrsnoj nadopuni, odnosno ažuriranoj inačici istoimene teorije Deng Xiaopinga. Time je Xi uvršten u istu kategoriju "ključnih vođa", uz Maoa koji je utemeljio komunističku Kinu nakon Drugog svjetskog rata i Denga koji je zemlju modernizirao i otvorio svijetu, uz pomoć SAD-a.
Kongres Komunističke partije Kine formalno je njeno najviše rukovodeće tijelo, baš kao što je to bio Vrhovni sovjet u Sovjetskom Savezu. U praksi je pak, kako piše američki NPR, naprosto mehanizam za udaranje pečata na unaprijed dogovorene odluke i podjele funkcija.
Za komentar o značaju i očekivanjima za nadolazeći kongres obratili smo se Zvonimiru Stopiću i Ivici Bakoti, profesorima s Capital Normal sveučilišta i suradnicima Zagrebačke škole ekonomije i managementa.
Stopić i Bakota: Neprovjerena nagađanja o političkim preslagivanjima
"Ovogodišnji kongres Komunističke partije Kine (KPK), s obzirom na globalne okolnosti u kojima su se isprepleli višegodišnji trgovinski rat Sjedinjenih Država i Kine, epidemija covida-19, rat u Ukrajini te novo podizanje tenzija oko Tajvana, svakako je jedan od iščekivanih svjetskih događanja."
>> Kina zaprijetila Americi ratom zbog Tajvana. Što se događa?
"U prvome redu, najveću pažnju zauzelo je pitanje daljnje političke sudbine kineskog predsjednika Xi Jinpinga, tj. hoće li nastaviti obnašati tri najviše državne i partijske funkcije (ovim redom): glavnog tajnika partije, predsjednika središnje vojne komisije i predsjednika NR Kine. Ako ne sve tri, koje će zadržati i što bi to potencijalno moglo značiti za političku budućnost Kine?"
"Do sada je bilo više neprovjerenih nagađanja o političkim preslagivanjima koja bi se trebala najaviti na kongresu. Početkom rujna su iz Kine stizale spekulacije, potaknute glasinama koje su navodno stizale sa zatvorenog pripremnog sastanka u Beidaiheu, da će Li Keqiang, sadašnji premijer, postati glavnim tajnikom, a da će Xi, poput Deng Xiaopinga nekad, zadržati poziciju predsjednika središnje vojne komisije te možebitno nastaviti imati neformalnu ulogu vrhovnog vođe Kine."
"Zadnjih dana također se spekulira da će neke druge ličnosti iz sadašnjeg Politbiroa zamijeniti Li Keqianga kao premijera, a da je Xijeva pozicija unutar partije dovoljno čvrsta da bez kompromisa s vladajućim frakcijama zadrži tri najvažnije funkcije. Bilo je čak i nagađanja, poput one od pred mjesec dana koja se proširila internetom van Kine da je dogovoreno zbacivanje Xija."
"Sve ovo samo ukazuje na to koliko zapravo bez oslanjanja na nagađanja i teoriju igara jako malo možemo pretpostaviti, a još manje znati o tome što se zaista posljednjih mjeseci unutar najvišeg kineskog rukovodstva zbiva. Tako da, najbolje je pričekati i vidjeti", ističu Stopić i Bakota.
I zaista, kako je krajem rujna pisao britanski Guardian, nedavna čistka i zatvaranje visokih dužnosnika (službeno, opet, pod optužbom za korupciju) izazvali su grozničave spekulacije o mogućem vojnom udaru u Pekingu. U jednom trenutku na društvenim mrežama čak se proširila bizarna glasina da je Xi u kućnom pritvoru, no to je brzo opovrgnuto.
Budućnost politike nultog covida
Mnogi se nadaju da će Xi na kongresu dati do znanja koliko bi se još dugo mogla nastaviti politika "nultog covida", odnosno strogih lockdowna na prvi znak širenja zaraze u nekom gradu i jednako strogih graničnih kontrola. Dok je ostatak svijeta odavno odustao od takve strategije, Peking je se i dalje drži i periodično zatvara desetke ili stotine milijuna ljudi u kuće ne bi li zaustavio širenje koronavirusa, kao što je ponovo napravio prošlog mjeseca.
I Stopić i Bakota naglašavaju ovaj aspekt: "Veliko se pitanje veže i uz kinesku nultu stopu tolerancije na covid-19, a koja je u ionako nezgodno vrijeme zaoštravanja odnosa sa Sjedinjenim Državama (Trumpovom administracijom) dovela do veće izolacije Kine od svijeta. Naime, iako je Kina uspješna u obuzdavanju covida, mjere koje su sprovedene na mnogo razina otežavaju održavanje gospodarskih i trgovačkih kanala sa svijetom, što dugoročno stvara ogromnu štetu."
"Kinesko čelništvo je toga svjesno, ali pokušava iznaći rješenje kako bi se uskladila čvrsta politika nulte tolerancije iznutra sa zahtjevima i nužnostima koji dolaze izvana. S obzirom na to da se ostatak svijeta po pitanju covida već poprilično vratio u koliku-toliku normalu, ‘loptica’ u ovom pogledu je svakako na njima", zaključuju Bakota i Stopić.
"Kina ne želi da ju se smješta u isti ‘lonac’ s Rusijom"
"Rat u Ukrajini stvorio je mnogo problema za Kinu. Treba imati na umu kako je Kina najveći zagovaratelj multilateralizma, globalizacije i održavanja mira, što sve vidi kao nužnu pretpostavku daljnjeg kineskog i globalnog. Trenutačne okolnosti ovaj koncept uvelike ugrožavaju."
"Kina ne želi biti isključena iz aktivnog suodnosa s Europom i Sjedinjenim Državama, ne želi da se trgovina smanjuje, a opskrbni lanci prekidaju, najmanje želi da biva promatrana kao zagovornica ratnog zaoštravanja i protivnica mira." S druge pak strane, Kina ne želi da ju se smješta u isti ‘lonac’ s Rusijom te želi da se njeni potezi i odluke gledaju iz perspektive ukupnog konteksta kineskih vanjskopolitičkih okolnosti, a koji Kinu smještaju u jedinstvenu ‘van-blokovsku’ globalnu poziciju."
>> Okreće li Kina leđa Rusiji?
"Njeni odnosi s Rusijom, koji povijesno gledajući uključuju iznimno pozitivne, ali i strahovito negativne epizode, a od kojih se zbog vlastitih sigurnosnih i ekonomskih razloga ne može jednostavno odvojiti, veliki su izazov za kinesku diplomaciju", navode Stipić i Bakota.
Pitanje grupe Kina+17 bitno i za nas
"Za nas i jugoistok Europe će biti zanimljivo vidjeti kakva rješenja će ovaj kongres, i sve što iz njega naknadno proizađe, naći za politički mehanizam koji se donedavno zvao Kina+17 te koji se nakon istupanja Litve, Estonije i Latvije prošle i ove godine suočio s mnogim novim izazovima."
"Međutim, ipak možda najzanimljivije će ipak biti vidjeti koja će rješenja KPK ponuditi po pitanju unutrašnjeg razvoja Kine. U prvome redu bit će zanimljivo pratiti strategiju vezanu uz daljnji razvoj energetskog sektora te tehnološkog razvoja, a koji će za cilj imati postizanje veće razine samodostatnosti."
"Nadalje, bit će zanimljivo vidjeti kako će sve promjene koje su se zbile od posljednjeg kongresa do danas utjecati na ‘produbljivanje’ započetih reformi i usklađivanje dosadašnjih smjernica razvoja kineskog društva", smatraju Bakota i Stopić.