RAST broja nedokumentiranih migranata u američkim gradskim četvrtima nije doveo do porasta nasilnog kriminala, pokazalo je dosad najopsežnije istraživanje te povezanosti. Štoviše, u četvrtima u kojima je njihov udio najviše porastao zabilježen je veći pad imovinskih kaznenih djela i teških napada.
Vrlo ozbiljna studija
Studija je obuhvatila oko 11.500 četvrti u više od 100 američkih gradova, u kojima ukupno živi oko 46 milijuna ljudi. Znanstvenici su pratili promjene između 2010. i 2018., a rezultate su u kolovozu objavili u uglednom recenziranom znanstvenom časopisu Journal of Urban Affairs.
Iako istraživanje analizira razdoblje do 2018. godine, što je uobičajen vremenski odmak u kriminološkim istraživanjima zbog dugotrajne verifikacije i obrade zaštićenih mikropodataka popisa stanovništva, riječ je o dosad najopsežnijoj longitudinalnoj studiji provedenoj na razini gradskih četvrti.
Rezultati su važni jer se tvrdnja da nedokumentirani migranti povećavaju kriminal često pojavljuje u političkim kampanjama i raspravama o američkoj useljeničkoj politici. Međutim, dojmljiv pojedinačni zločin prenesen masovno i senzacionalistički u medijima i na društvenim mrežama ne govori gotovo ništa o stopi kriminala cijele skupine.
Kako prebrojiti ljude kojih nema u statistikama?
Istraživanje su proveli Charis E. Kubrin, vodeća američka kriminologinja i profesorica kriminologije, prava i društva na University of California, Irvine, i njezini kolege.
Najveći izazov bio je utvrditi koliko nedokumentiranih migranata živi u pojedinoj četvrti. Naime, njihov status uglavnom nije zabilježen u javno dostupnim bazama podataka pa ih nije moguće jednostavno pronaći u tablicama popisa stanovništva.
No, Federal Research Data Center omogućio je autorima pristup zaštićenim individualnim podacima američkog popisa stanovništva, na temelju kojih su uspjeli procijeniti koliko bi nedokumentiranih migranata moglo živjeti u pojedinim četvrtima.
Na njih su primijenili imputaciju, statistički postupak kojim se nepoznata vrijednost procjenjuje iz drugih poznatih podataka, primjerice mjesta rođenja, državljanstva, godine dolaska u SAD i sl.
Postupak je bio sličan metodama kojima se koristi Department of Homeland Security pri procjenjivanju broja nedokumentiranih ljudi u SAD-u.
"Različite verzije tih metoda postoje desetljećima. Kako bismo inače uopće mogli približno znati koliko nedokumentiranih ljudi živi u Sjedinjenim Državama?" rekao je Derek Christopher sa Stanford Universityja, jedan od autora studije.
Svoje procjene autori su potom usporedili s promjenama u brojevima policijski evidentiranih ubojstava, razbojništava, teških napada i imovinskih kaznenih djela. U tom procesu nisu samo usporedili četvrti s više i manje migranata u jednoj godini, nego su također pratili kako su se unutar istih četvrti tijekom osam godina mijenjali i udio nedokumentiranih stanovnika i kriminal.
Više migranata, ali ne i više nasilja
Rezultat je bio prilično jasan. Četvrti u kojima je udio nedokumentiranih migranata rastao nisu bilježile statistički značajan rast ukupnog nasilnog kriminala. Istodobno su u njima imovinska kaznena djela i teški napadi padali više nego u usporedivim četvrtima s manje imigranata.
"U skladu sa širom istraživačkom literaturom, nedokumentirano useljavanje ne povećava stope kriminala u američkim četvrtima. Iskreno, nisam bila osobito iznenađena", rekla je voditeljica studije Charis E. Kubrin s University of California, Irvine
Izraz "statistički značajan" znači da je mala vjerojatnost da je uočeni obrazac posljedica slučajnosti.
Ipak, statistička povezanost nije isto što i uzročno-posljedična veza. Studija pokazuje da rast udjela nedokumentiranih stanovnika nije pratilo povećanje kriminala, ali ne dokazuje da su migranti uzrokovali njegov pad.
Rezultat izravno proturječi tezi prema kojoj njihov dolazak nužno uzrokuje val nasilja. Da je ona točna, u četvrtima s najvećim porastom njihovog udjela trebao bi se vidjeti i porast kriminala, a takav obrazac nije pronađen.
Broj razbojništava je porastao
Zanimljivo je da je u studiji ipak zabilježena jedna važna iznimka. Naime, u četvrtima s rastućim udjelom nedokumentiranih migranata povećao se broj razbojništava, iako su teški napadi i druge vrste kriminala padali.
Autori smatraju da rezultat vjerojatno ne pokazuje kako nedokumentirani migranti češće postaju počinitelji, nego da češće postaju žrtve.
"Povećanje broja razbojništava, uz istodobno smanjenje svih ostalih kategorija kriminala, bilo bi u skladu s idejom da su nedokumentirani migranti nerazmjerno često mete jer su više uključeni u gotovinsko gospodarstvo", navodi John R. Hipp s University of California, jedan od autora studije.
"Hodajući bankomati"
Naime, ljudi bez reguliranog statusa teže otvaraju bankovne račune, češće primaju plaću u gotovini i nose novac sa sobom. Počiniteljima zato mogu izgledati kao svojevrsni "hodajući bankomati". Oni se istodobno mogu bojati prijaviti napad policiji jer strahuju od pritvaranja ili deportacije pa su privlačnije žrtve.
Autori to objašnjenje nisu mogli izravno potvrditi jer policijski podaci ne navode useljenički status žrtava. Riječ je stoga o interpretaciji, a ne o konačnom dokazu.
Što su pokazala ranija istraživanja?
Nova studija nije prva koja dovodi u pitanje povezanost useljavanja i kriminala. Američka studija iz 2018., koja je obuhvatila razdoblje od 1990. do 2014., pokazala je da nedokumentirano useljavanje nije povećalo nasilni kriminal.
Analiza podataka iz Teksasa objavljena 2020. utvrdila je da su nedokumentirani migranti imali niže stope uhićenja za nasilna, imovinska i kaznena djela povezana s drogama od građana rođenih u SAD-u. Sličan obrazac pronađen je i izvan SAD-a. Analiza 21 europske države nije utvrdila povezanost udjela migranata, stranih državljana ili izbjeglica s ubojstvima, silovanjima i drugim seksualnim nasiljem.
Studija provedena u Velikoj Britaniji nije pronašla porast nasilnog kriminala nakon dvaju velikih migracijskih valova. Velika studija 30 država OECD-a, koja je kontrolirala BDP po stanovniku i udio mladih muškaraca, također nije utvrdila kratkoročni rast ubojstava, a dugoročno je zabilježila negativnu povezanost.
Zašto bi kriminal mogao biti niži?
Takve su kontrole važne jer su migranti prosječno mlađi i među njima je veći udio muškaraca, a upravo su dob, spol, siromaštvo, nezaposlenost i život u zapostavljenim četvrtima čimbenici povezani s kriminalom. Kada se ti ometajući čimbenici uzmu u obzir, sama imigracija uglavnom ne objašnjava više stope kriminala.
Moguća objašnjenja pada stope kriminala u područjima s višim udjelom imigranata uključuju činjenicu da ljudi bez reguliranog statusa mogu mnogo izgubiti budu li uhićeni, zbog čega posebno izbjegavaju sukobe sa zakonom. Migranti se također često oslanjaju na guste obiteljske i susjedske mreže koje povećavaju uzajamnu pomoć i društveni nadzor.
Kako se stvara dojam da imigracija povećava kriminal?
Takav dojam mogu stvarati selektivno medijsko izvještavanje i politička retorika. Američka analiza lokalnih televizijskih vijesti od 2008. do 2018. pokazala je da su u prilozima o nasilnim zločinima povezanima s migrantima oni gotovo tri puta češće prikazivani kao počinitelji nego kao žrtve.
To ne znači da su migranti počinili tri puta više zločina, nego da su mediji znatno češće izvještavali o slučajevima u kojima su bili osumnjičeni nego o onima u kojima su bili žrtve. Pritom su njihov nedokumentirani status i podrijetlo češće naglašavani kada su bili počinitelji, što je dodatno moglo pojačati dojam da su migranti povezani s kriminalom.
Takvi upečatljivi slučajevi potom populističkim strankama služe za mobiliziranje birača i prikupljanje političkih bodova, pa percepcija opasnosti može rasti i kada ukupne stope kriminala ne rastu.