NACIONALNI stožer civilne zaštite održao je press konferenciju na dan kad Hrvatska više od 1000 novih slučajeva bilježi treći dan zaredom.
Kao što je Index jučer i najavio, šef Stožera Davor Božinović je najavio strože kontrole i dosljednije kažnjavanje onih koji krše mjere, prvenstveno se pritom referirajući na ugostiteljske objekte koji su otvorili terase, ali su one pritom zatvorene staklima ili pleksiglasom, zbog čega se praktički pretvaraju u zatvorene prostore.
Za njih, najavio je, od sljedećeg tjedna više neće biti državne kompenzacije troškova.
"S jedne strane dobivaš naknadu od države, a s druge strane se ne pridržavaš mjera", rekao je Božinović na presici
> Doznali smo detalje novog plana Stožera, ide se u masovno kažnjavanje
Pogledajte snimku press konferencije Stožera
Tekstualni prijenos
Na početku press konferencije pročitane su današnje brojke o novozaraženima, hospitaliziranima i preminulima.
> Stožer: 1112 novih slučajeva na 6552 novih testova, 17 preminulih
U posljednja 24 sata zabilježeno je 1112 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 6426. Među njima je 918 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 80 pacijenata. Preminulo je 17 osoba.
Utrošene su 365.082 doze cjepiva i cijepljene 280.622 osobe. Jednom dozom cijepljene su 222.162 osobe, a s dvije doze 76.460 osoba.
"Danas imamo 1112 slučajeva zaraze od 6553 testiranih. Prije tjedan dana smo imali 823, a tjedan dana prije 590 novooboljelih. Na tjednoj razini, u prvih pet dana tjedna, imamo povećanje u odnosu na prošli tjedan 45%. Incidencija za Hrvatsku iznosi 248.5, najniža je u Virovitičko-podravskoj, a najviša u Primorsko-goranskoj 660.3. Na ljestvici zemalja EU po tome je Hrvatska na 8. mjestu", rekao je Capak.
"Današnji udio pozitivnih u testiranima je 17%, u zadnjih 14 dana je to 11.6%", rekao je Capak.
"Ispred ECDC-a je rečeno da se bilježi nažalost pojačan porast broja oboljelih u Europi, ali i veći broj hospitaliziranih i punjenje jedinica za intenzivno liječenje. Dominaciju gotovo potpuno preuzima tzv. britanski soj, negdje je to i preko 80% raširen u populaciji, negdje oko 50% je u većini zemalja. Nove informacije su vezane i uz južnoafrički soj, on isto bilježi porast i širenje ne samo u žarištima nego ima i lokalnih širenja pa je teško utvrditi tko ga je raširio. On se širi i u zdravstvenim ustanovama. Za brazilski soj još nema dovoljno podataka, on prema onom što se uspijeva sekvencirati, nije značajnije raširen", rekla je Alemka Markotić.
"I dalje je naglašeno mjere i opreznost mora biti u svim europskim zemljama jer brojke značajne rastu. Bilo je tu i izvješće od EMA-e gdje je potvrđeno da prema podacima utemeljenim na dokumentaciji nema razloga za stopiranje cijepljenja AstraZenecom. Naravno, svaka zemlja može odlučiti za sebe. Rečeno je da će se i dalje pratiti ne samo nuspojave, one vezane za trombozu i zgrušavanje krvi, istaknuta je potreba za praćenje te vrste. Još uvijek je nejasno koji su mehanizmi u pozadini pojave povećanog broja tromboza. Ono što se diskutiralo tijekom te rasprave je da većina zemalja koje su odmah odlučile isključiti starije od 65 godina iz cijepljenja, za što se nije pokazalo da ima osnove znanstvene, baš kao i oni koji su zaustavili cijepljenje zbog informacija o trombozi, sad imaju problema u komunikaciji - kako objasniti ljudima zašto su bile takve odluke. Generalni zaključak je da rizik od nuspojava je puno manji nego opasnost od covida i dalje će se pratiti svaki detalj i sve nuspojave cjepiva", rekla je Markotić.
O mjerama i kaznama
"Iz uvodnih napomena Capaka i prof. Markotić jasno je da smo dugo vremena odolijevali negativnim vijestima. Sad je već očito da se prelijeva još jedan ciklus koji se krenuo prelijevati u Hrvatsku, najviše iz južnih županija. Sudeći po iskustvima iz okruženja i informacija o novim sojevima, i u Hrvatskoj po svemu sudeći kreće dominacija novih varijanti virusa, koje su zaraznije. To nas stavlja pred ozbiljne zadaće, to se događa paralelno s pripremama za turističku sezonu. Zato smo donijeli uputu kojom se od svih lokalnih stožera traži da se pojača nadzor provođenja mjera, što uključuje i dosljednije sankcioniranje. To znači i predlaganje mjera u suradnji s epidemiolozima, ali i turističkim zajednicama. To su važne upute kako bi se zadržao sustav postojećih mjera koje su takve da ljudi u Hrvatskoj žive pod najmanjim restrikcijama u usporedbi s ostatkom Europe. Želimo postići da svi u sustavu, i zdravstvenom i turističkom koordiniraju, razmatraju aktualnu situaciju i, ili samostalno ili kroz prijedlog mjera Nacionalnom stožeru, pokušaju zaustaviti širenje virusa i da što spremniji uđemo u novu sezonu. Kao što smo više puta rekli, možemo uspjeti ako svatko preuzme odgovornost za ono što se događa na njegovom području. To ne znači prebacivanje odgovornosti na nekog drugog, ali treba nam, pogotovo u ovoj situaciji, što veća i što šira uključenost svih koji moraju postati sastavni dio rješenja koja pred nas postavlja ova zahtjevna situacija", rekao je Božinović.
O kaznama otkad su otvorene terase
"Mislim da sam vidio popis 30 i nešto subjekata iz područja ugostiteljstva, to je popis koji se odnosi i na inspektorate i na policiju. Ono što je činjenica, a mislim da upravo vijeće HZZ-a ima uskoro sjednicu na kojoj će razraditi dodatno uvjete za naknade koje se isplaćuju vezano za smanjeno poslovanje pojedinih sektora zbog mjera Stožera, sigurno je da oni koji budu kršili mjere neće imati pravo na kompenzaciju jer to nema logike. S jedne strane dobivaš naknadu od države, a s druge strane se ne pridržavaš mjera", rekao je Božinović.
O trombozi kod žena
"U jučerašnjem priopćenju EMA-ine komisije o nuspojavama je istaknuto da je moguće da je cjepivo povezano s vrlo rijetkim slučajevima krvnih ugrušaka povezanih s trombocitopenijom i da ta situacija mora biti istražena. Otkad smo počeli cijepiti AstraZenecom, zabilježeno je 12 slučajeva tromboze venskih sinusa, to je nešto više od onog što je očekivano, uglavnom se radi o ženama u dobi od 25 do 55 godina. EMA smatra da se to mora dobro istražiti i da se svi ti slučajevi moraju istražiti. EMA nije donijela odluku trebaju li se žene u toj dobi izuzeti od cijepljenja, što znači da se smatra da taj rizik nije velik. Posebno naglašava da je i za žene u toj dobi puno veća korist od cijepljenja nego što je prisutan rizik od ove dvije bolesti. To dakle ne bi trebalo imati utjecaj na politiku cijepljenja. Pratimo i dalje, ako se pokaže potreba da se nešto promijeni, mi ćemo to svakako primijeniti", rekao je Capak.
"U tom podacima se mora još analizirati kolika je upotreba kontraceptiva među ženama te dobi jer i oni mogu biti faktor", rekla je Markotić.
Smiju li se cijepiti mlađi ako stariji odbijaju?
"Izdali smo uputu da se posebno vodi briga da na se području gdje ima više starijih osoba uputi više cjepiva nego tamo gdje je populacija mlađa. Kad neki punkt dobije cjepivo, ako ima puno onih u skupini prioritetnoj koji se ne žele cijepiti, onda se može i mora cijepiti one iz sljedeće skupine", rekao je Capak.
Capak je dodao da će Primorsko-goranskoj županiji izaći u susret s većim brojem cjepiva.
O odluci da nema kompenzacije države za one koji krše mjere
"Izmjenu već sljedeći tjedan donosi upravo vijeće HZZ-a, iako je njihovo tumačenje da bi to trebalo biti samo po sebi razumljivo, ali ajmo to prepustiti nadležnoj instituciji. Nama je najvažnije da se poruka o nužnosti pridržavanja mjera uhvati svuda i što šire. Mi smo cijelo vrijeme i u prvom valu i drugom uvijek ukazivali na to da nam je zadnja opcija sankcioniranje, uvijek mislimo da je bolje objasniti koliko je štetno nepridržavanje mjera i preporuka HZJZ-a. Ne samo zbog sebe, ali time se ugrožavaju i poslovi i djelatnosti. Ako to postane masovnija pojava, pogotovo što vidimo zadnjih dana da su se svi nekako opustili nakon boljih brojki, sad vidimo da se situacija pogoršava, onda smo svi skupa žrtve takvog ponašanja manjeg dijela onih koji se bave određenim djelatnostima. Mi smo i prije tjedan dana na presici govorili da kad se zatvore te plastične ili staklene stijene, kad se one griju, kad se grupiraju ljudi tamo, da to više nema veze s otvorenim prostorom i onim čime se Stožer vodio kad je odlučio o otvaranju terasa. Svi oni koji to rade riskiraju poslovanje svojih kolega, pogotovo onih koji se pridržavaju mjera. Ne jednom su nam predstavnici udruga iz tog sektora sugerirali da se kažnjavaju oni koji krše mjere", rekao je Božinović.
O popunjavaju bolnica, je li to zbog novih sojeva? Što s nuspojavama kod žena u Hrvatskoj?
"Mi imamo tri nove varijante koje zabrinjavaju, to su UK soj, brazilski i južnoafrički soj, za koje nema dokaza da osim što se brže šire stvaraju težu kliničku sliku. Što se tiče nuspojava, imali smo jednu sumnju kod jednog 33-godišnjeg muškarca koji je 12 dana nakon cijepljenja umro na Rebru, ali kako postoje određeni prijepori između uputne dijagnoze iz sisačke bolnice u odnosu na prijavu od liječnika obiteljske medicine i kliničke slike koja je opisana na Rebru, čekamo rezultate obdukcije koja je napravljena jučer. Onda ćemo moći reći je li to takva nuspojava ili ne", rekao je Capak.
Ima li takvih nuspojava i kod drugih cjepiva?
"Ova malo veća pojavnost, pričamo o 12 takvih događaja na 20 milijuna ljudi koliko je cijepljeno AstraZenecom, kod drugih cjepiva je toga zabilježeno manje. I mi smo imali jedan tromboembolijski događaj nakon cijepljenja Pfizer. No AstraZeneca je posebno istraživana jer je posebno pod paskom i javnosti i regulatornih tijela", rekao je.
Vili Beroš je rekao da je preminula 12-godišnjakinja u Splitu imala teški komorbiditet, koji je bio opasan po životu.
Kad će se Beroš cijepiti AstraZenecom zajedno s Plenkovićem?
"Apsolutno nemam ništa protiv cijepljenja AstraZenecom, napravit ću to bez razmišljanja. Ako treba zbog kampanje, cijepit ću se AstraZenecom", rekao je Beroš.
Što ste naučili u godinu dana od prvog lockdowna?
"Kad se virus pojavio, potpuno smo drugačije gledali na stvari. No okolnosti se mijenjaju, i nove varijante i dolazak cjepiva. Nema nam druge nego iz dana u dan sagledavati epidemiološku situaciju", rekao je Beroš.
Je li bilo pogrešaka?
"Tko radi taj i griješi, ali ja u našim rezultatima ne vidim nekih većih grešaka", rekao je Beroš.
"I dalje učimo i sigurno ćemo i dalje učiti. Kad gledamo unatrag, ono što smo naučili, što je važno, a što u početku ne samo mi nego i cijeli svijet primjenjuju kroz nacionalne odluke, mislim da smo mi zahvaljujući prije svega epidemiolozima, relativno u komparaciji s drugima, počeli primjenjivati mjere na način da smo favorizirali otvorene prostore u odnosu na zatvorene. Bilo bi puno bolje da smo svi skupa tada znali da boravak na otvorenom uz pridržavanje mjera, govorim o distanci i maskama kad se ne može održavati distanca, prozračivanju prostora, da su to recimo to bili pokazatelji da je znanost svjetska o tome govorila na početku kao danas, onda bi od početka te mjere primjenjivali i pretpostavljam da bi se bolje nosili i u svijetu i u Hrvatskoj, to je nešto o čemu i u našim razgovorima često spominjemo. Zato se i vraćamo na ovo s početka - boravak vani da, ali boravak vani mora biti boravak vani, a ne u improviziranim terasama koje ne znači boravak vani. Boravak u zatvorenom - mora biti maska, mora biti distanca, otvoreni prozori... Neka se napravi ta prozračnost jer je činjenica da se virus ne širi samo kapljično nego i aerosolom, a tamo gdje ima strujanja zraka, onda se te čestice raspršuju i ne stvara se dovoljno jaka koncentracija koja bi zarazila osobu. To se na početku nije komuniciralo, ne ovdje nego u svijetu, a važno je i vrlo jednostavno", rekao je Božinović.
"Mi i danas imamo jako puno nepoznanica oko virusa, prije svega na imunost nakon prebolijevanja. A to nam je ključni podatak za sve planove koje radimo za budućnost. Ne znamo ni koliko traje zaštita nakon cijepljenja. Ne znamo ni prenose li virus oni koji su cijepljeni, što se više cijepimo, to ćemo više znati. Što se tiče klasičnih epidemioloških mjera, rano smo ih počeli primjenjivati. Među prvima smo blokirali granice, pričali smo o higijeni, bilo smo jedna od prvih zemalja na svijetu koja je uvela strogi lockdown koji je doveo do velikog uspjeha u prvom valu. Time smo suzbili u 5. mjesecu bolest na nulu. Jako malo zemalja je to uspjelo. Danas je to puno teže, posljedice su ogromne i zato pažljivo razmatramo svaku mjeru koju donosimo i rekli smo da nećemo uvoditi lockdownove i policijske satove iako smo imali težak period. Nadamo se da ćemo našom strategijom koja se bazira na dnevnim procjenama držati epidemiju pod kontrolom. Ako nas usporedite s drugim zemljama, mi i dalje stojimo dobro. Imamo među najblažim mjerama u Europi, a brojke novozaraženih i hospitaliziranih nam nisu loše u usporedbi s drugima", rekao je Capak.
"Svatko kome su dosadile mjere neka pokuša zamisliti sebe bolesnog"
"U ovih godinu dana smo puno naučili puno toga o brizi za bolesnike u bolnicama koje su pretvorene u covid-bolnice, kako zaštititi pacijente od dodatnih infekcija, koju dijagnostiku primjenjivati, virus je svako malo pokazivao svoja nova lica. To je virus s bezbroj ili milijun lica. Shvatilo se da je to ozbiljna bolest od koje se umire. Akutni dio bolesti može se staviti pod kontrolu, ali kod jednog broja ljudi ostat će kronične posljedice. Svatko onaj kome su mjere dosadile neka pokuša zamisliti sebe bolesnog, da mora otići u bolnicu. Nažalost, 13% onih koji su završili u bolnici kod nas su umrli. Za to zasad nema lijeka, a do kraja života se oni koji prebole mogu boriti s ozbiljnim posljedicama. Svatko se treba boriti da izbjegne infekciju, pa i po cijenu nekih sitnih zadovoljstava kojih se treba odreći", rekla je Markotić.