Indexov inbox već je tjednima bombardiran optužbama protiv Glorije Malin, osnivačice udruge S-PAS i dobitnice priznanja Ponos Hrvatske, a sve zbog brige o psima. Isti mailovi i poruke poslani su i većini medija u Hrvatskoj, a mi smo odlučili istražiti što se krije iza toga.
Gloria Malin redovito objavljuje na društvenim mrežama snimke spašavanja pasa, koje zatim dalje udomljuje. Ona dobiva i donacije ljudi i tvrtki za to što radi.
Indexu su se posljednjih tjedana javili deseci ljudi s optužbama protiv nje, neki anonimno neki ne, a u povodu velikog broja žalbi na Gloriju Malin na Facebooku je osnovana grupa Osvrt na udrugu S-PAS by Gloria Malin koja sada broji tri tisuće korisnika koji svakodnevno objavljuju pritužbe na Glorijino postupanje prema psima. Posljednja velika optužba objavljena je ovaj tjedan, a riječ je o videu na kojemu se vidi kako Gloria Malin nasilno postupa prema psu te ga čak pritišće nogom kako bi ga onesposobila i izvukla iz smještaja.
Veterinarska inspekcija tvrdi da nisu ustanovili nepravilnosti u radu udruge, a DORH negira kaznene prijave protiv Malin. Većina ljudi koja se javila Indexu kažu da se boje njezine reakcije te su stoga odlučili ostati anonimni, no ipak, dio je i onih koji su pod imenom i prezimenom spremni svjedočiti o svom iskustvu s Malin. Index je razgovarao i s njima i s njom te smo posjetili i kuću u kojoj Malin drži pse. Donosimo sve strane priče.
Kruži snimka u kojoj Gloria Malin nasilno postupa prema psu. Ona kaže da opravdanje za takvo postupanje
Gloria Malin redovito na Facebook stranici S-PAS by Gloria Malin objavljuje, kako tvrdi, spašavanje pasa iz loših uvjeta. Sada ju brojni uzgajivači, članovi udruga za zaštitu pasa i vlasnici pasa optužuju da je pse nasilno odvela iz njihovih dvorišta te da je prema njima agresivna. Optužuju je i da je nelegalno uvozila pse, da krade i prečipirava pse, ali i da za one koje dovede uzima ogromne donacije, od kojih je, između ostalog, kupila vrlo skup automobil. Optužuju je i da pse drži u lošim uvjetima.
Posljednja snimka objavljena na društvenim mrežama prikazuje Gloriju Malin kako nasilno odvodi psa iz jednog dvorišta te pritom koristi silu. Naime, psa, koji snažno cvili i pokušava se oteti, pritisnula je nogom kako bi ga onesposobila za bijeg. Na koncu ga je odvela.
Upozoravamo da za neke ovaj video može biti uznemirujuć
Na upit da komentira sporni video, Malin je Indexu kazala kako bi htjela da ekipa novinara idući put dođe s njom na dojavu te da netko od nas ili netko treći izvuče psa koji grize od panike i straha u najkraćem mogućem roku, a da pritom ne pobjegne.
“Voljela bih, kao i mnogi drugi, komentirati video, a ne biti ona koja ugrožava svoje ruke da bi spasila psa iz ovog horora. Jeste li pogledali uvjete gdje je pas? A mogli ste malo staviti i slike tih pasa prije i poslije, bilo bi lijepo da ljudi vide i drugi stranu, a ne samo senzaciju koja se servira”, kazala nam je Malin.
Sami smo svjedočili agresivnosti u domu kod Malin, gdje drži desetke pasa
A da se psi koji kod Malin na smještaju agresivno ponašaju te da je i ona sama prema njima agresivna, posvjedočili su i novinari Indexa. Naime, našu je fotografkinju prilikom najavljenog posjeta azilu jedan od pasa ugrizao. Pritom je primijetila i kako su se drugi psi ponašali jako agresivno te da se na isti način ophodilo i prema njima.
Obilaskom smještaja Glorije Malin uvjerili smo se da ona viče na njih. Dio pasa je smješten u dvorištu, a dio u kući u kojoj se osjeti miris urina.
Inspekcija kaže da kod Glorije Malin nema propusta
Veterinarska inspekcija Državnog inspektorata u proteklom razdoblju provodila je više nadzora nad radom Glorije Malin, a vezano za dobrobit životinja. Kažu da nisu ustanovili nikakve propuste.
“U nadzorima veterinarske inspekcije koji su provedeni po prijavama građana radi držanja, zbrinjavanja i udomljavanja pasa nisu utvrđene nesukladnosti u odnosu na dobrobit životinja, označavanje i dokumentaciju kao niti na pružanje zdravstvene zaštite životinja”, kazali su nam.
Ovo su nam rekli iz DORH-a: “Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne potvrđuje primitke kaznenih prijava.”
Velik broj ljudi se žali na Gloriju Malin
Rahela Huzanić ispričala nam je kako je bila vlasnica malog jorkširskog terijera koji je u jednom trenutku pobjegao iz dvorišta te da ga nije mogla pronaći, što joj je bilo čudno. U međuvremenu je doznala da je susjeda zvala Gloriju Malin te joj dala psa. Kasnije je na društvenim mrežama prepoznala svog psa te kontaktirala Gloriju.
“Psa je bilo lako prepoznati zato što ima jedno plavo, a drugo smeđe oko. Javila sama se Gloriji koja je u početku bila pristojna, no nakon što sam ju počela ispitivati za svog psa, postala je neugodna. Čim je saznala o kojem se psu radi, blokirala me i nije sa mnom htjela kontaktirati. Isto tako ni nova udomiteljica psa. Više nisam mogla doći ni u kakav kontakt s njima”, ispričala nam je.
Maja Perički bila je vlasnica mješanke labradorice, a tvrdi da joj je Gloria Malin ukrala kujicu i tek okoćene štence iz dvorišta kuće gdje živi kao podstanarka. Priča da je Gloria ranije ukrala pse njezinom ocu.
“Gloria Malin je došla u dvorište dok sam ja bila u kući s malim djetetom. Otišla je u štalu gdje se netom prije kujica okotila, sama si je našla to mjesto. Rekla je da su psi prljavi i da nemaju što za jesti. U dvorište je ušla jer joj je to dozvolila gazdarica kuće. Trčala je kroz dvorište noseći pse i kasnije to sve objavila na Facebooku da ispadne kao da ih spašava. Kasnije sam joj se javila i rekla da ću doći po pse, na što mi je rekla da su neuhranjeni, što uopće nije istina. Isto tako je nedavno mom ocu ukrala pse”, ispričala nam je.
Gloria Malin: Psi koje sam uzela su bili u lošem stanju
Ovako je Gloria Malin Indexu komentirala niz optužbi uzgajivača i vlasnika pasa koji ju terete da su im iz dvorišta ukrali pse, prečipirali ih, objavili na službenim stranicama udruge S-PAS i udomljavali dalje:
“Kada spominjete ‘uzgajivače’ i njihove optužbe na račun naše udruge, možete li mi malo preciznije reći o kome se radi? Naime, zbog iznimno velikog broja spašavanja i udomljavanja pasa te svakodnevne komunikacije s mnoštvom ljudi oko te tematike, ovako generalno rečeno zaista ne znam o kojem slučaju bi se radilo”, kazala je.
Jedna od optužbi ticala se krađe pudlice i jazavčara kojih je sveukupno bilo 12 kod jedne uzgajivačice.
“Mogu reći da se sjećam oduzetih pudla i jazavčara, no oni nisu bili oduzeti registriranom uzgajivaču."
Na upit da nam pojasni navodnu iznad spomenutu krađu, evo što je kazala:
“Kod te intervencije vlasnica kuće je bila s nama u trenutku kada smo došli po psa njezinih roditelja, a u dvorištu u improviziranom premalom boxu bez hrane i vode zatekli smo štence pune parazita i stranog državljanina koji je radnik i o psima ne zna ništa. Radilo se o kujici sa štencima, od kojih su tri bila živa i dva mrtva, a ona je imala otvoreni prijelom noge.
Apsolutno svi psi su udomljeni te i dan danas vuku teške zdravstvene probleme od giardije, niza nasljednih bolesti, bili su otrovani toksinima mrtvih parazita. Za sve to udruga ima dokumentaciju, videa i slike te je taj slučaj također prijavljen kao teško zanemarivanje, a dotična ‘uzgajivačica’ nema registriranu uzgajivačnicu već je štancer u kojem pari pse u srodstvu. To je zakonom zabranjeno”, kazala nam je.
Vezano za optužbe o krađi mješanke labradora i njezinih štenaca, Malin kaže da je, kao i kod većine slučajeva, dobila dojavu da se kujica nalazi u neadekvatnim uvjetima, odnosno u štali bez svjetla, hrane i vode.
“S obzirom na to da pas nije bio čipiran, vlasnica kuće te štale u kojoj su psi boravili dala nam je pisani pristanak za ulaz u posjed, a mi kao registrirana udruga za pomoć psima koji su u lošim uvjetima smo samo pse spasili iz krajnje nehumanih uvjeta. Koliko god mi bilo nejasno i ne podržavam takvo postupanje prema životinjama, s ljudske strane mogu shvatiti ljutnju tih ‘vlasnika’ kojima su psi oduzeti, budući da, iako nisu javno prozvani niti su objavljena njihova imena, ipak se u manjim sredinama sve brzo sazna, što kod ljudi uzrokuje ljutnju, sram i želju za osvetom.
Upravo tako shvaćam i tu prijavu za ‘krađu’. Da se tu zaista ne radi ni o kakvom kaznenom djelu, barem ne počinjenom s naše strane, utvrdit će državno odvjetništvo i sud”, kazala nam je.
Nadalje, Malin objašnjava kako prilikom svake njihove intervencije spašavanja pasa, na koju obično, tvrdi, idu po dojavi građana i apelu za pomoć, nikada neovlašteno ne upadaju u tuđi dom ili dvorište.
“Ako su vlasnici ili neki član obitelji vlasnika prisutni, tada do pasa idemo uz njihovo znanje i prisutnost. Također, pribavljamo pisanu potvrdu vlasnika nekretnine na kojoj se pas/psi nalaze, kojom nam dozvoljava pristup i ulazak.
Uz to, u nekim slučajevima za oduzimanje pasa sam vlasnik psa nam izdaje takozvanu potvrdu o odricanju od vlasništva nad psom, to jest pisanim putem pristaje da psa oduzmemo, što potvrđuje svojim potpisom. Također, svoje intervencije u pravilu snimamo”, kazala nam je.
“Prečipiravanje pasa su lažne i neosnovane optužbe”
Indexu se javio i veći broj ljudi koji tvrdi da im je Gloria Malin oduzela pse te ih prečipirala i poklanjala nazad, a u međuvremenu skupljala donacije za njih.
“Što se tiče optužbi o prečipiravanju pasa, radi se o lažnim i neosnovanim optužbama. Čula sam za te optužbe - one idu u smjeru toga da mi pse (vlasničke, čipirane) ukrademo, nasilno uzmemo vlasnicima, izvadimo im čip iz tijela te ugradimo drugi. To je apsolutno apsurdno. Ni jednom psu koji je imao čip taj čip nije izvađen s naše strane.
Ono što se radi u slučaju prenošenja vlasništva nad psom jest da se u evidencijskom sustavu čipova ime starog vlasnika zamijeni imenom novog. Nikakva vađenja čipova iz pasa nisu provođena. Gledajte, zar zaista mislite da bismo snimali svoje intervencije, fotografirali i opisivali oduzete pse, detaljno opisivali problem i stanje psa u kojem je došao, pratili njegov napredak i oporavak i tražili za njih čuvalice i udomitelje preko stranice naše udruge koju prati oko 60 tisuća ljudi da želimo sakriti neko ‘nezakonito postupanje’ i ‘prikriti tragove’?”, kazala je.
Veći broj ljudi koji je upozorio na prečipiravanje pasa spomenuo je da Gloriji Malin u tom postupku pomaže Veterinarska ambulanta Šegota.
“Mogu samo reći da mi s Glorijom Malin dobro surađujemo, mi pokrivamo dio zdravstvenih problema njezinih štićenika, operiramo ih i liječimo. U nekakve druge sfere ne ulazim”, kazala je.
U nekoliko je navrata Malin na Facebooku tražila donacije zbog velikih dugova prema veterinarima.
“Uglavnom im pružamo odgodu plaćanja. Pričekamo da skupe sredstva, mi tako funkcioniramo već dugo vremena i tu nema ništa čudno. Ako je nekakav hitan slučaj, moramo im izaći u susret. Tako je sa svim udrugama", kazao nam je veterinar Tomislav Šegota.
Upitali smo ga je li istina da ju je upozoravao na prečipiravanje pasa, što nam je kazalo nekoliko naših sugovornika.
“Apsolutno ne ulazim u to. Mi odrađujemo svoj dio posla, u pravilu sa strukom. Stvarno nisam upućen u nikakve take radnje”, kazao nam je veterinar Tomislav Šegota.
Bilo je i spominjanja prodaje pasa, brojnih eutanazija, što Malin oštro opovrgava.
“Nikada niti jednog psa nismo prodali. U našem ugovoru o udomljenju, kao uobičajena klauzula, stoji da udomitelj sudjeluje u troškovima psa u jednokratnom iznosu od 60 eura. Naime, svaki naš pas od nas udomitelju ide čipiran, cijepljen, očišćen od parazita, a većina odraslih spolno zrelih pasa ode od nas kastrirana ili je napravljen neki drugi kirurški zahvat na naš trošak.
Tako da smatramo da je ovo neki minimalni iznos kojim bi udomitelji trebali sudjelovati u našoj dosadašnjoj skrbi o psu. Između ostalog, ta sredstva nam omogućuju da to isto pružimo sljedećem psu u potrebi. Osim toga, niti jedan udomitelj nam nije rekao da ne želi dati taj iznos ili prigovarao da je previsok i slično. Štoviše, većina udruga za zaštitu pasa sve više uvodi naknade i u nekima su puno veći iznosi te su obavezni. Kod nas je to i dalje odluka udomitelja. Dakle, udomitelj može odbiti platiti tih 60 eura, i svejedno udomiti psa. Dakle, niti jedan udomitelj nije kupio psa od nas”, kaže.
“Prijavljujemo sve one koji krše zakone o držanju pasa”
U pogledu sudskih postupaka, Malin kaže da ih ima nekolicina u kojima sudjeluju u različitim ulogama.
“Kako je više njih kaznene naravi u kojima smo u zakonskoj obvezi čuvanja tajne prema Zakonu o kaznenom postupku, mogu Vam samo reći da mi podnosimo prijavu protiv svakog vlasnika koji krši zakone tako što psa drži u mučnim uvjetima, često zavezanog na kratkom lancu urezanom u kožu, bez dostupne hrane i vode, pri čemu ga često i fizički kažnjava, a tako krši kako Zakon o zaštiti životinja, tako i Kazneni zakon.
Nakon naše podnesene prijave dalje državno odvjetništvo preuzima daljnja postupanja te to rezultira vođenjem kaznenog postupka. Protiv naše udruge su vođena tri parnična postupka, dva pokrenuta od fizičke osobe i jedna od Animalis Centruma. Navedene parnice su presuđene u našu korist na Općinskom sudu u Zagrebu.
Vezano uz ove silne optužbe i niz uvreda, kleveta i različitih oblika iživljavanja nad radom naše udruge i mojeg osobnog imena, nedavno je podignuta privatna tužba u kaznenom postupku”, kazala nam je.
Optužbe za nabavku skupocjenog automobila
Jedan od većih odjeka protiv Malin zbio se prije nekoliko mjeseci kada se na Facebooku žalila da vozi stari automobil kojim prevozi pse koje, tvrdi spašava. Onda su u međuvremenu brojni njezini pratitelji uvidjeli da je nabavila novi, izrazito skup automobil. Odmah su krenule optužbe da je donacije koristila za osobnu korist priskrbivši si pritom i skupocjeni automobil. Malin te optužbe također odbacuje.
“Auto nije kupljen, već je uzet na leasing. Radi se o automobilu marke Volvo xc90, čija je vrijednost javno dostupan podatak na Internetu. Taj automobil nije kupljen meni radi tjeranja mojeg luksuza. Morate znati da mi svakodnevno izlazimo i na nekoliko intervencija te godišnje zbog tog istog razloga, kao i vožnje pasa čuvalicama i udomiteljima te na različite veterinarske zahvate, radimo tisuće i tisuće kilometara.
Često se radi o nepristupačnim terenima i ruralnim područjima, a odjednom imamo potrebu prenositi nekolicinu pasa istovremeno. Dakle, nužno je da imamo vozilo koje može ispuniti sve naše zahtjeve svakodnevnog rada i sigurnosti te pouzdanosti”, kazala nam je.
Istaknula je i da se Udruga financira isključivo od donacija.
"Trenutno na skrbi imamo stotinjak pasa - neki od njih se nalaze kod mene doma, neki na kućnim besplatnim smještajima, a neki na plaćenim smještajima te školicama i kod dresera s kojima surađujemo. Apsolutno svi od njih imaju svu potrebu skrb na svakome od tih mjesta. Tome mogu posvjedočiti naši videi, slike, same čuvalice, poznanici istih, kao i naši volonteri i šetači", kazala je.
Potvrdila je da joj inspekcija dolazi u redovne kontrole, a osvrnula se i na još nekoliko slučaja optužbi koje su pristigle Indexu.
"Vezano uz imenovane pse, ponavljam da se tu i tamo počinje spominjati neki konkretan pas koji je navodno ukraden, prikriven, prečipiran i slično. O motivima tih istupa sam već pisala gore, no, uzmimo samo jedan primjer da vidite načine izvrtanja činjenica, recimo, pas Pale. On je pronađen na ulici u Dubrovniku i došao je kod nas preko skloništa Animalis Centrum. Nakon nekoliko dana se javlja sin preminule vlasnice te se raspituje o psu te s naše strane dobiva sve informacije, slike i veterinarske nalaze psa.
Taj gospodin dobrovoljno pokriva troškove psa te ga dolazi obići i zahvaljuje što lijepo brinemo o psu, kao i da je zahvalan što je pas došao kod nas (o tome postoji Whatsapp korespondencija). Nakon toga govori da je našao udomiteljicu koja navodno odbija ispuniti upitnik jer je njena kuća 'prevrijedna' da bi volonteri dolazili u provjeru (o tome postoji gmail korespondencija).
U konačnici taj gospodin govori da psa ipak ne može uzeti jer se njegova supruga boji pasa, a i sam radi posao koji zahtijeva puno putovanja te letova koje pas kao srčani bolesnik ne bi preživio. Na inzistiranje članova Grupe ljubitelja kavalira, on podiže tužbu te želi doći po psa jer citiram 'niti jedan kavalir ne zaslužuje biti u udruzi ili skloništu'. Sve tri gore navedene parnice presuđene u našu korist vođene su upravo oko njegovog slučaja.
Vjerujte mi da se za svakog oduzetog, spašenog ili pronađenog psa u nekom trenutku pojavi teorija o tome kako nije točno da je taj raniji vlasnik zlostavljač životinja i kako nije problem u njemu, nego je problem u jednoj udruzi koja je 'bez ikakvog razloga i povoda jednog dana samo provalila u kuću vlasnika, istrgnula psa iz njegovog zagrljaja, iščupala mu čip ispod kože, prenijela vlasništvo na sebe i zaradila veliki novac prodajom tog psa na ilegalnom tržištu'. Smiješno? Da, i nama. Sve dok nam nije postalo tragično i žalosno što sve moramo slušati, čitati na društvenim mrežama i 'probavljati', umjesto da radimo posao zbog kojeg je udruga i nastala, a to je spašavanje i zbrinjavanje onih najslabijih, koji se ne mogu sami izboriti za sebe", kazala je Malin.
Malin drži stotinjak pasa. Udruga za pravnu zaštitu životinja: Za držanje 20 i više pasa potrebni su posebni uvjeti i dozvole
Iz Udruge za pravnu zaštitu Animalex upozorili su na uvjete postupanja i oduzimanja životinja. Napominju da je za to ovlaštena veterinarska inspekcija i to isključivo na temelju sudske odluke nakon koje se životinja smješta u sklonište.
"Jedine osobe ovlaštene na postupanje i oduzimanje životinja jesu veterinarska inspekcija. Djelatnici skloništa su stručne osobe osposobljene za rad na terenu, pri čemu koriste lovke, mreže, sredstva za sediranje i sl. upravo kako bi se preuzimanje obavilo na način koji je prvenstveno siguran za čovjeka, a potom kako bi samo postupanje bilo što manje stresno za životinju, bez njenog ozljeđivanja te nanošenja nepotrebnog bola i patnji i to prema članku 5. Zakona o zaštiti.
Nužno je da sami volonteri, koji su u prvoj liniji zaštite životinja, poštuju propise kojima je cilj osnovni zaštita i dobrobit životinja. To se odnosi i na kontrolirani broj životinja koji fizička ili pravna osoba u svrhu udomljavanja smije imati u posjedu, a koji ne smije prelaziti više od 9. Za veći broj životinja osoba mora imati sklopljen ugovor sa skloništem, a ukoliko brojka prelazi 20 životinja, posjednik je dužan osigurati uvjete koji se propisuju za skloništa te registriranje pravne/fizičke osobe kao skloništa mora biti odobreno od strane Ministarstva poljoprivrede. Također, svi pronađeni psi koji nemaju vlasnika (mikročip) imaju biti prijavljeni unutar 3 dana nadležnom skloništu i sl. Ova stroga pravila usmjerena su isključivo zaštiti dobrobiti i zdravlja životinja", upozorili su.
Malin sama objavila nalaz Inspekcije. Ipak utvrđeni propusti. Inspektorat nam nije odgovorio unatoč inzistiranju na odgovoru
Gloria Malin prošli je tjedan objavila Zapisnik o inspekcijskom nadzoru kojim je utvrđeno da je nelegalno uvezla nekoliko pasa. U Zapisniku stoji da je nadzor proveo viši veterinarski inspektor Zoran Modrić te da je Zapisnik proslijeđen Inspektoratu.
Dakle, Modrić je ustanovio nepravilnosti i poslao to Inspektoratu, a u međuvremenu su Indexu iz iste institucije odgovorili da nisu pronašli nikakve nepravilnosti u radu Glorije Malin.
Zbog toga smo ponovno poslali upit Inspektoratu, no do završetka pisanja ovog članka taj odgovor nismo dobili.
Javili smo se i Modriću, evo što nam je odgovorio:
"Iako sam u nadzor išao po podnesku Carinske uprave, s obzirom na to da se radi o istim navodima, odgovorit ću i Vama. Za dva psa navedenih u podnesku, jazavčara, stranka je predočila hrvatske Putovnice za kućne ljubimce, označeni u Hrvatskoj s hrvatskim mikročipom.
Za jednog psa, francuskog buldoga, predočena je grčka putovnica s grčkim mikročipom, znači EU. Na temelju predočenih dokaza,kao i prema izjavi stranke, zaključio sam da se ne radi o uvozu pasa iz trećih zemalja odnosno Republike Srbije", kazao nam je.
Onda smo mu poslali Zapisnik koji je Malin objavila na Facebooku pa nas je uputio na Inspektorat. Iako smo nekoliko dana inzistirali na odgovoru, do završetka pisanja ovog članka nije nam pristigao.
Animalex: Inspektorov način utvrđivanja porijekla spomenutih pasa je površan
Kada je riječ o uvozu pasa iz Grčke, evo što iz Animalexa kažu što bi pas trebao sve posjedovati:
"Pas bi, u konkretnom slučaju, osim EU putovnice i mikročipa morao posjedovati i tzv. veterinarsko-zdravstveni certifikat izdan od strane nadležne inspekcije (za EU je to grčka veterinarska inspekcija), odnosno cjepivo protiv bjesnoće te 'titar test' (za slučaj uvoza pasa iz visokorizičnih zemalja gdje postoji visoka opasnost zaraze bjesnoćom, primjerice Srbija.
Na temelju spomenute dokumentacije i testova pas, za EU nakon tri mjeseca i 21 dan, a za Srbiju tek nakon sedam mjeseci, može ući u Hrvatsku te isključivo i samo na temelju tih dokumenata biti upisan u Lysacan, odnosno službeni registar pri Ministarstvu poljoprivrede. Konkretno, iz javno objavljenog zapisnika dvojan je i površan način utvrđivanja porijekla spomenutih pasa, s obzirom na to da je inspektor za relevantan dokaz uzeo samo knjižicu psa i izjavu vlasnice, bez provjere pod kojim okolnostima navodno pas iz Republike Srbije ima grčki čip, a rumunjsku putovnicu te je preuzet kod 'Plitvica'. Nažalost, upravo je spomenuta ruta Srbija-Rumunjska-Grčka-Mađarska poznata kao ruta ilegalnog uvoza pasa, kazali su nam.
Istaknuli su još nešto:
"U Hrvatskoj nedostaje udruga za zaštitu životinja, stoga je bilo kakva negativna praksa prilično nepoželjna i nažalost ulijeva nepovjerenje prema ostalim udrugama i skloništima za životinje koji rade u izuzetno teškim uvjetima", kazali su.