Nakon više od mjesec dana ciljanih atentata, iransko vodstvo pribjeglo je novoj taktici kako bi pokazalo da i dalje drži situaciju pod kontrolom: visoki dužnosnici otvoreno se pojavljuju na ulicama među manjim skupinama ljudi okupljenih u znak podrške Islamskoj Republici.
Razvoj događaja pratite na Indexu
Proteklih dana, iranski predsjednik i ministar vanjskih poslova odvojeno su se družili sa skupinama od nekoliko stotina ljudi u središtu Teherana. Državna televizija u utorak je emitirala snimke na kojima njih dvojica poziraju za selfije, razgovaraju s građanima i rukuju se s pristašama, piše Reuters.
Prema upućenim izvorima i analitičarima, ova pojavljivanja dio su promišljene strategije vodstva da projicira otpornost i autoritet, unatoč dugotrajnoj američko-izraelskoj kampanji usmjerenoj na njegovo uništenje.
Jedan izvor blizak tvrdolinijaškom establišmentu izjavio je da se takvim javnim izlascima želi pokazati kako Islamska Republika "nije pokolebana udarcima te ostaje na oprezu i drži sve pod kontrolom" dok se rat nastavlja.
Američko-izraelski rat protiv Irana započeo je 28. veljače ubojstvom tadašnjeg vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, i nekoliko visokih vojnih zapovjednika. Novi iranski vrhovni vođa, Mojtaba Hamnei, nije viđen u javnosti otkako je 8. ožujka preuzeo dužnost od svog oca.
U međuvremenu, ministar vanjskih poslova Abas Arakči skinut je s izraelske liste za odstrel usred prošlomjesečnih posredničkih napora, uključujući i one Pakistana, da se Teheran i Washington privole na pregovore o završetku rata.
Čini se da su ti pregovori zamrli jer Teheran američke mirovne prijedloge naziva "nerealnima". U tom kontekstu, nedavni javni istupi predsjednika Masuda Pezeškijana i Arakčija osmišljeni su da pokažu prkos, ako ne i uvjerljivu sliku javne podrške.
Visoki iranski izvor rekao je da prisutnost dužnosnika u javnosti pokazuje da "establišment nije zastrašen izraelskim ciljanim ubojstvima visokih iranskih ličnosti". Na pitanje jesu li iranski ministar vanjskih poslova ili predsjednik na nekoj listi za odstrel, glasnogovornik izraelske vojske Nadav Šošani u petak je izjavio da neće "govoriti o konkretnim osobama".
Unatoč velikim razaranjima, čini se da je Teheran ohrabren time što je preživio tjedne intenzivnih američko-izraelskih napada, uzvratio vatrom na zaljevske zemlje koje ugošćuju američke trupe i pokazao sposobnost da učinkovito blokira Hormuški tjesnac.
Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je obećao agresivnije udare na Iran, ne navodeći vremenski okvir za kraj sukoba. Teheran je odgovorio upozorenjem Sjedinjenim Državama i Izraelu da su u pripremi "razorniji, širi i destruktivniji" napadi.
Potaknuti od strane klerikalnih vlasti, pristaše Islamske Republike svake večeri izlaze na ulice i ispunjavaju javne trgove kako bi iskazali odanost čak i dok bombe padaju diljem zemlje. Analitičari kažu da establišment također nastoji podići "političku i reputacijsku" cijenu napada u vrijeme kada su civilne žrtve duboko uznemirujuće za Irance.
Omid Memarian, viši analitičar za Iran u washingtonskom think-tanku DAWN, rekao je da odluka o slanju dužnosnika na skupove odražava slojevitu strategiju, uključujući i napor da se održi moral ključnih pristaša u trenutku akutnog pritiska.
"Sustav se uvelike oslanja na tu bazu; ako se njegovi pristaše povuku iz javnog prostora, njegova sposobnost projiciranja kontrole i autoriteta značajno slabi", rekao je Memarian.
Hadi Ghaemi, voditelj Centra za ljudska prava u Iranu sa sjedištem u New Yorku, smatra da establišment koristi takve lojalne mase kao živi štit kako bi podigao cijenu bilo kakvih pokušaja atentata. "Boravkom usred velikih gužvi dobivaju zaštitu koja bi izraelsko-američki napad na njih učinila vrlo krvavim i izazvala suosjećanje diljem svijeta", rekao je.
Islamska Republika nastala je iz revolucije 1979. koju su podržali milijuni Iranaca. Međutim, desetljeća vladavine obilježena korupcijom, represijom i lošim upravljanjem umanjila su tu podršku i otuđila mnoge obične ljude.
Iako je dosad bilo malo znakova protuvladinih prosvjeda, koji su izbili u siječnju i utihnuli nakon smrtonosnog gušenja, establišment je poduzeo oštre mjere kako bi spriječio svaku iskru neslaganja, uključujući uhićenja, pogubljenja i masovno raspoređivanje snaga sigurnosti.
Skupine za ljudska prava upozorile su na "ubrzana pogubljenja" tijekom rata, nakon što je Iran objesio najmanje sedam političkih zatvorenika. "Mnogi potencijalni prosvjednici uplašeni su stalnom prisutnošću naoružanih ljudi i nasilnih masa na ulicama te uglavnom ostaju kod kuće nakon što padne mrak", rekao je Ghaemi.