NOVI Prijedlog o izmjenama i dopunama zakona o trgovini, koji predviđa regulaciju rada nedjeljom, prošao je javno savjetovanje, a premijer Andrej Plenković rekao je jutros na sjednici vlade da je glavna svrha ovog Prijedloga omogućiti radnicima da što više vremena provode sa svojim obiteljima. Također je dodao da je pri kreiranju Prijedloga u obzir uzet niz elemenata te da su odradili brojne konzultacije, ali i izgradili model rada nedjeljom baziran na modelima iz drugih zemalja.
Trećina nedjelja u godini trebala bi biti radna, a plaćena 50 posto više
S obzirom na to da smo zemlja koja je najviše vezana za pružanje usluga u turizmu, kako je istaknuo Plenković, predloženo je 16 radnih nedjelja u godini, što bi zapravo bilo nešto manje od jedne trećine sveukupnih nedjelja u godini.
"Nakon provedenog javnog savjetovanja Zakon o trgovini upućujemo na prvo čitanje u Hrvatski sabor, gdje želimo reguliranjem rada nedjeljom omogućiti radnicima, posebno onima u trgovini, da nedjelju mogu provesti sa svojim obiteljima. Ovakvim reguliranjem od nedjelje bi se učinio dan za obitelj, okupljanje, služio bi jačanju nukleusa hrvatskoga društva, a istodobno sa 16 radnih nedjelja one trgovine koje su u sezoni ili u velikim gradovima imaju mogućnost raspodjele svog radnog vremena", kazao je danas Plenković.
Istaknuo je i da će svi oni koji budu radili nedjeljom imati 50 posto višu cijenu rada nego ostalim danima.
Većina trgovaca u Puli podržava ovaj prijedlog
Prošetali smo ulicama Pule i upitali trgovce što misle o ovoj regulaciji. Više-manje svi su složni oko jednog - rad nedjeljom trebao bi se regulirati.
Tako nam je Toni, koji 15 godina ima svoj butik u centru grada, kazao da nijednom od početka poslovanja nije radio nedjeljom.
"Nikada nisam radio nedjeljom, a svoj butik imam već 15 godina. Moja obitelj je to odredila i uvijek sam se toga držao. Ja to činim i zbog radnika i sebe samog jer uvijek mora biti jedan dan za odmor", rekao je. Kazao je da iako ima poveći butik u centru turističkog grada, nikada za vrijeme sezone, kada su gužve i zainteresiranost znatno povećani, nije došao u iskušenje da nedjeljom otvori svoj butik.
"Izmjena zakona može promijeniti kupovne navike građana"
Marina, voditeljica trgovine mješovitom robom iz Pule, smatra da rad nedjeljom nije potreban, a ako će se već raditi, neka se taj rad plaća više. Kaže da su ljudi naviknuli da je nedjeljom sve otvoreno, ali da se ta navika novim zakonom može izmijeniti.
"Radimo svaku nedjelju od 8 do 21:30 i tako svaki dan. Jedina razlika je u tome što tijekom ostatka tjedna radimo od 7 sati ujutro pa nedjeljom startamo sat kasnije. Posla bude, a čak se zna dogoditi da više ljudi dođe u trgovinu nedjeljom nego subotom. Nekad se nije radilo nedjeljom i nikome ništa nije falilo, barem tako kažu starije žene koje su radile s nama. Makar bi bilo dobro da skrate radno vrijeme nedjeljom do 13 sati, do tada svi stignu kupiti što im treba. Bilo bi dobro i da radnici rade svaku drugu nedjelju", kaže.
Istaknula je i da bi regulacijom rada nedjeljom firme mogle zapošljavati manje ljudi. "Taj jedan dan vjerojatno bi utjecao na cjelokupno poslovanje firme i to je vjerojatno najveći problem", zaključuje.
"Prestankom rada nedjeljom bilo bi više vremena za obitelj"
Neki smatraju da bi se prestankom rada nedjeljom povećala produktivnost radnika kroz ostatak tjedna. Marko, koji kao i Marina vodi trgovinu mješovite robe, kazao nam je sljedeće:
"Zabrana rada nedjeljom inače bi trebala biti regulirana zakonom, kao što je u ostalim zemljama. U susjednoj Sloveniji stupila je na snagu još prije nekoliko godina. Prestankom rada nedjeljom bilo bi više vremena za obitelj. Ovako ili jedan ili oba supružnika rade i nema se vremena", priča Marko.
Kazao nam je da iako u njegovoj trgovini uvijek ima posla, ukidanje rada nedjeljom ne bi se drastično odrazilo na poslovanje jer bi svi ionako došli kupiti namirnice, samo ne taj dan.
"Firma ne bi pretrpjela nikakvu štetu, samo bi možda imala veću korist od povećanja produktivnosti radnika", kazao je Marko.
"Slažem se i s radom i neradom nedjeljom. Mi se nalazimo u turističkom pojasu i kao dućan volimo raditi i cijele sezone radimo nedjeljom. Po zimi nedjeljom odmaramo tako da meni i jedno i drugo odgovara, a ako se bude biralo, ja ću izabrati rad. Zimi i tako dobijemo slobodnu nedjelju, što je naš neki tijek kao firme, nevezan za zakon. Sezona je udarna, puno se radi, a zimi je nešto lakše pa odmaramo", kazala je Nataša, zaposlenica u pulskom butiku.
S pulskim se trgovcima slažu i ostali građani, a što su nam rekli, možete vidjeti u videu:
Ugostitelji imaju drugačije stajalište
Ugostitelji pak imaju nešto drugačije stajalište.
"Treba imati dovoljan broj radnika da bi svaki mogao imati slobodnu nedjelju, koja često može prema profitu biti puno uspješniji dan nego neki drugi. Ljudi inače imaju više slobodnog vremena vikendom da odu u restorane i kafiće, pa tako i u trgovine", kazao je Periša, voditelj restorana u centru Pule.
S njim se slaže i vlasnik kafića koji smatra da se zabrana ne bi trebala provoditi u turističkim krajevima.
"Tih prijedloga je bilo i prošlih godina, a iako nisam za zabranu, pustio bih ljudima da sami odluče hoće li raditi nedjeljom ili ne", kazao nam je Denis.
Niz iznimaka
Bit će i velik broj iznimaka, a najapsurdnija je ona koja se odnosi na dozvolu rada u sklopu vjerskih objekata.
Podsjetimo, s obzirom na potrebe turističkih regija, ali i potrebe trgovaca koje osciliraju kroz godinu, novi Prijedlog predviđa iznimku od 16 radnih nedjelja kroz godinu, od njih sveukupno 55, koje će moći odrediti prema vlastitim željama i potrebama.
Uz to, kiosci i pekare moći će raditi nedjeljom, ali u skraćenom radnom vremenu do 13 sati. Isto vrijedi i za rad tržnica s obzirom na to da se radi o trgovini primarnih poljoprivrednih proizvoda koja se odvija na štandovima i klupama.
No to nisu jedine iznimke. Naime, ovaj Prijedlog ne odnosi se na niz trgovina koje se nalaze na kolodvorima i u lukama, ali ni na trgovine koje su smještene u sklopu vjerskih objekata, što je poprilično ironično s obzirom na to da se upravo Crkva najviše zalaže za zabranu rada nedjeljom.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.