PREMIJER Andrej Plenković u Banskim dvorima s ministrima Zdravkom Marićem i Tomislavom Ćorićem te guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem predstavlja Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH te Smjernice za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Od 5. rujna dualno iskazivanje cijena u eurima i kunama
"Cilj prezentacije je da dodatno senzibiliziramo javnost o zakonu za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj", kaže. Plenković. Kaže kako je jedan od ključnih razloga zašto uvodimo euro to što je Hrvatska visoko eurizirana zemlja.
"Već 10. srpnja 2020. smo primljeni u europski tečajni mehanizam. Time je Hrvatska potvrdila vlastiti renome da sustavno ispunjava ciljeve prema europodručju. Usvojili smo i plan zamjene kuna u euro, to je bilo prije godinu dana, taj plan se ispunjava", kaže. Spomenuo je i kovanice koje će imati hrvatska obilježja.
Euro se uvodi od 1.1. 2023., a od 5.9. ove godine će se cijene iskazivati dualno, u kunama i eurima.
"Pozivamo građane koji imaju gotov novac kod kuće da ih već položi u banke"
"Plan je da se od početka rujna istaknu cijene u eurima i kunama, već tada. Da proces senzibiliziranja građana krene ranije. To bi trebao biti 5. rujna. Želimo da ovaj proces bude jednostavan i bez troškova za građane. Što to znači? Pozivamo građane koji imaju gotov novac kod kuće da ih već položi u banke jer će se novac u kunama automatski pretvoriti u eure", kaže Plenković.
"Cijene će još godinu dana, cijelu 2023. biti istaknute u kunama i eurima", dodao je. "Od 1. siječnja 2023,. pa godinu dana će se moći mijenjati kune u euro", kaže. "Novčanice kuna će se u HNB-u moći besplatno zamijeniti zauvijek", kaže.
Marić: Zaokružuje se na dvije decimale
Riječ preuzima ministar financija Zdravko Marić.
I on kaže kako će se novac u bankama automatski promijeniti u euro prema tečaju za konverziju. "Kod pravila preračunavanja je situacija jako važna. Paritet 7.534 se uzima, nije se još mijenjao. Zaokružuje se na dvije decimale. Ukoliko je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje, a ako je treća decimala jednaka ili veća, druga decimala se povećava za jedan", kaže Marić.
Kaže kako je ideja da za građane sve prođe jednostavno i besplatno.
Dvostruko iskazivanje cijena
"Od 5. rujna je obvezno iskazivanje dualnih cijena u kunama i eurima, ali uvjeren sam da će neki trgovci i ranije krenuti s tim", kaže Marić. "Četiri mjeseca prije i 12 mjeseci nakon obvezno je jasno iskazivanje cijena u kunama i eurima", kaže.
Dodaje kako je postojala ideja da se prije uvođenja eura jače istakne cijena u kunama, a nakon uvođenja cijena u eurima, ali da je u razgovoru s poslovnim subjektima došao odgovor da bi to iziskivalo velike troškove pa se od tog odustalo.
Marić kaže kako postoji nekoliko iznimki od dvostrukog iskazivanja cijena: automati za prodaju malih proizvoda, štandovi na tržnicama, pokretna prodaja, prigodne prodaje, predmeti koji su unaprijed otisnuti... "Račun svejedno mora biti iskazan u kunama i u eurima", kaže Marić.
Plaće i zamjena kuna u eure
I na izlistima plaća će neto plaća biti prikazana u kunama i u eurima, dodao je ministar.
"Od početka rujna ide predopskrba banki novčanicama eura, a onda i kovanicama. Potom kreće predopskrba građana novčanicama i kovanicama eura", kaže Marić.
Pojašnjava kako će dva tjedna nakon uvođenja trajati dvojni optjecaj eura i kuna. "12 mjeseci je moguće besplatno zamijeniti gotov novac kuna u novčanicama u bankama i Fini, a nakon toga samo u HNB-u", govori.
Marić govori koji je maksimalni iznos novčanica ili kovanica za zamjenu po transakciji. "Do maksimalno 100 novčanica ili 100 kovanica po jednoj transakciji. Možete i više, ali onda je moguća neka naknada", kaže Marić.
Dodaje da i dalje vrijedi pravilo da će se do 75.000 kuna baratati u gotovom novcu, a iznad toga treba položiti na račun. To vrijedi i kod konverzije kuna u euro.
Novinarska pitanja
Prvo pitanje je o porastu cijena koje bi moglo doći s uvođenjem eura. "To je jedno od najvažnijih pitanja. Strah je od dodatnog porasta cijena, zaokruživanja cijena na više, utjecaja na inflaciju. Pokazalo se u nekoliko zemalja koje su uvele euro, uključujući i Sloveniju, da je taj efekt bio jednokratan, prve godine i iznosio je oko 0.2", odgovara Marić.
"Kad su te zemlje uvodile euro, nisu bile ovakve stope inflacije. Pozivam sve da učinimo da neopravdanog povećanja cijena ne bude. Da lovaca u mutnom ovaj put ne bude", kaže Marić. "Sam pojam neopravdanog povećanja nije lako definirati i kontrolirati, ali zato smo svi tu", dodaje.
"Troškovi uvođenja eura postoje za državu i financijske institucije, ne za građane", kaže Marić na još jedno novinarsko pitanje.
Vujčić: U drugoj polovici godine bi se inflacija trebala početi ispuhivati
"Trošak na inflaciju je možda najveći. Mi držimo tečaj fiksnim već od 1993., 1994. godine, ne možemo aktivno koristiti tečaj kod inflacije. Ne možemo dopustiti ni da deprecira ni da aprecira, nemate izbora, morate držati taj tečaj fiksnim. Što se tiče inflacije, imamo primjere iz drugih zemalja da je inflacija porasla od 0.2 do 0.4 posto", kaže guverner Vujčić.
"Ove godine to neće biti veliko, kod nas je inflacija iz drugih razloga. U prvoj polovici godine ćemo još imati visoku inflaciju, u drugoj polovici godine bi se trebala početi ispuhivati", kaže.
"Tamo gdje ima konkurencije, odite kod onih koji ne dižu cijene, to je najbolja zaštita. Tamo gdje je konkurencija, ne treba intervencija države. Intervencija je opravdana samo tamo gdje nema konkurencije", rekao je Vujčić.
"Imamo pouzdan podatak da bi 36 milijardi gotovine moglo doći na konverziju, znači jako puno novca. Svi koji mogu neka tu gotovinu donesu u banku, banke će im odmah to promijeniti", kaže Vujčić.
Plenković o demografiji
"Ja sam dao intervju od 45 minuta na televiziji i onda se dva dana taj intervju ignorira, čak i na toj televiziji. To je jedna od najbizarnijih stvari, to mislim da nije normalno. Negativni prirodni priraštaj je 165 tisuća ljudi. Ja sam govorio da je demografija najvažnije pitanje. Negativna je zadnjih 70 godina. Mali skok je bio jedino 1996., 1997.", kaže Plenković.
Potom je krenuo pričati o najboljem kreditnom rejtingu u povijesti i o tome da se, kako tvrdi, dižu plaće. Kaže i da je donesen "čitav niz mjera da obitelji imaju što više djece". Kaže da je to pitanje i kulturološko i da je arhitektura života danas drukčija.
"Mnoge zemlje Europske unije negativne demografske trendove rješavaju useljavanjem, mi još nismo tu", kaže. Kazao je kako se on osobno ne osjeća odgovornim za to što ljudi masovno iseljavaju iz Hrvatske. Spomenuo je i izjavu šefa HZZO-a koji je kazao kako postoji mogućnost ukidanja zdravstvenog osiguranja za one koji ne žive u Hrvatskoj.
Inflacija
Tijekom presice je stigao podatak da je stopa inflacije porasla na 5.5 posto.
"Treba vidjeti u idućih nekoliko mjeseci kako će se kretati cijene struje i plina, one imaju velik učinak na kretanje ostalih cijena. Inflacija je nažalost ponovno postala tema, to nije varijabla koju treba zanemariti, ali na to Hrvatska i slične zemlje u velikom dijelu ne mogu utjecati, to je u velikoj mjeri uvezeno", kaže Marić.