DVIJE osobe koje su završile u bolnici nakon teške prometne nesreće koja se jutros dogodila u tunelu Sveti Rok, podsjetnik su na opasnosti koje vrebaju kad nismo dovoljno oprezni u prometu. U ovom slučaju, prema prvim informacijama, sudar je izazvao vozač autobusa nizozemskih registarskih oznaka koji se kretao pretjecajnom trakom. Pri povratku u desnu traku udario je dva osobna vozila.
Stručnjaci smatraju da su za sigurnost prometa odgovorni čovjek, vozilo i okoliš. Po nekim statistikama, smatra se da je ljudski faktor ključan u čak 95 posto nesreća.
Snimke nadzornih kamera koje je Index dobio od Hrvatskih autocesta zorno prikazuju kakve sve vratolomije izvode vozači u tunelima i na autocestama, pri čemu se promatrač nerijetko zapita koji su bili razlozi da vozači na takav način ugrožavaju ne samo svoju sigurnost već i sigurnost ostalih sudionika u prometu. Već su antologijski primjeri vozača koji su iz nejasnih motiva krenuli voziti u suprotnom smjeru, a jedna kamera kod čvora Sveta Helena zabilježila je vozača koji se nije dao ometati u svojoj vožnji suprotnim smjerom.
Pošast vožnje u suprotnom smjeru nije minula: prije tjedan dana jedan je vozač Audija upravljao automobilom u suprotnom smjeru na brzoj cesti na ulazu u Split iz smjera Solina i samo je sreća zaslužna da nitko nije stradao.
No takvu sreću nije imao motociklist koji je u tunelu kroz Marjan u Splitu 10. lipnja prešao u suprotni prometni trak i izravno se sudario s automobilom marke Clio. Vozač motora je teško ozlijeđen, a dvije osobe iz automobila su zatražile liječničku pomoć
Kamere Hrvatskih autocesta zabilježile su i jezive situacije u kojima su vozači zaustavili svoja vozila usred tunela. Možemo samo zamisliti kako bi ta snimka izgledala da je u tom trenutku naišlo drugo vozilo.
Mogućnost pogibije u prometu u Hrvatskoj je tri puta veća nego u Švedskoj, izračunali su stručnjaci za sigurnost u prometu. Primjerice, u EU je tijekom 2017. poginulo 49 sudionika u prometu na milijun stanovnika, dok je u Hrvatskoj poginulo čak 80.
Najviše je osoba smrtno stradalo pri slijetanju s ceste (31,2%), naletu na pješake (20,5%) i u sudarima iz suprotnog smjera (18,6%). Kad se nesreće promatraju prema kriteriju uzroka, najviše je smrtno stradalih zbog brzine neprimjerene uvjetima (46,1%) i nepropisnog kretanja vozila po kolniku (12%).