Hrvatskim banom Josip Šokčević postao je 1861., na prijedlog biskupa Josipa Jurja Strossmayera nakon što je umro ban Josip Jelačić. Za njegove vladavine hrvatski je jezik uveden u cjelokupni državni, institucionalni i javni život, a donesena je i odluka o osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Šokčević je za svoga banovanja inzistirao na cjelovitosti Hrvatske (Hrvatska, Slavonija, Dalmacija). S banske dužnosti Josip Šokčević se povlači na vlastiti zahtjev 1867. zbog sklapanja Austro-ugarske nagodbe.
Umro je u Beču 1896. gdje i pokopan u grobu koji nitko nije održavao od 1906. Grobno mjesto bilo je i bez ikakvih nadgrobnih obilježja, a s godinama je zaraslo u korov. Krajem svibnja prošle godine, na inicijativu vinkovačkog Povijesnog društva ´Hrvatski sokol´, posmrtni ostaci bana Šokčevića preneseni su iz Beča na vinkovačko Gradsko groblje gdje su, uz najviše državne počasti, pokopani 31. svibnja u kapelici sv. Marije Magdalene, koju je dala izgraditi majka bana Šokčevića, Eliza.