Na osnovi tog projekta, u Blatu na Korčuli podigao bi se jedan hektar, a na Braču na gospodarstvu Carević 0,6 hektara matičnoga nasada, koji bi u punom razvoju davali 80 tisuća reznica.
Po Miroševićevim riječima, svrha je reproduktivnoga centra prekinuti lutanje vinogradara za odgovarajućim sadnim materijalom te im olakšati da podignu kvalitetne vinograde.
Podloge koje će se uzgajati u korčulanskom i bračkom reproduktivnom centru, napominje Mirošević, certificirani su materijali iz Europske unije - Kober 5BB, Paulsen 1103, Ruggeri 140, Richter 110 -i križanci su američkih loza otpornih na filokseru.
Ističe kako treba spasiti mnoge sorte od izumiranja te načiniti inventarizaciju, determinizaciju i kolekcioniranje starih korčulansko-pelješko-lastovskih sorata (komostrica, zlatarica, bravkovina, krivača, starinski plavac i slično).
"Vinogradarstvo na južnohrvatskim otocima, uz turizam i maslinarstvo, ima velike izglede ako dobije drukčiji državni tretman i počne se rješavati vinogradarska infrastruktura", smatra Mirošević, koji je nedavno objavio svoje najvažnije znanstveno djelo - Ampelografski atlas.
Vinogradarski rasadnik u Blatu podići će se na mjestu nekadašnjega rasadnika, utemeljenog u sklopu projekta u doba Austro-Ugarske, a ostvarenog nakon Prvoga svjetskoga rata. Taj rasadnik voćnih, loznih i hortikulturnih sadnica radio je do početka sedamdesetih godina.
Vinogradarski rasadnik - reproduktivni centar povremeno bi radio i kao edukativni vinogradsrsko-vinarski centar. Mirošević napominje kako je svrha oko centra okupiti mlađe ljude, gdje će stariji uputiti nove naraštaje u vinogradarsko-vinarsko znanje i vještine jer je jedan naraštaj već izgubljen.
Rasadnici na Korčuli i na Braču bit će prvi lozni matičnjaci na hrvatskim otocima.