SITNE čestice plastike pronađene su u visokim koncentracijama u uzorcima snijega sa švicarskih Alpa, dijelova Njemačke i Arktika. Uočene su čak i na udaljenoj otočnoj skupini Svalbard koja se nalazi u Arktičkom oceanu. Znanstvenici smatraju da su čestice mikroplastike na ta mjesta donijele jake struje vjetrova, piše New Scientist.
“Očito je da najveći dio mikroplastike koje nalazimo na snježnim površinama dolazi iz zraka. Stoga se s pravom postavlja pitanje koliko mikroplastike mi svakodnevno udišemo“, rekla je biologinja Melanie Bergmann iz Instituta Alfred Wegener u Njemačkoj.
Znanstvenici su najveću koncentraciju mikroplastike pronašli u uzorcima prikupljenim blizu seoske ceste u Bavarskoj, a oni su sadržavali različite vrste gume koja se koristi u automobilskoj industriji. Na Arktiku su prije svega pronašli čestice nitrilne gume (NBR), akrilata i boje.
Mikroplastika i u arktičkom moru
Čestice mikroplastike približno su iste veličine kao i zrno peludi, a vjetrovima se mogu prenijeti s područja koja se nalaze na ekvatoru sve do Arktika.
Bergmann i njezini kolege smatraju da velik dio mikroplastike uočene u Europi, a još više na Arktiku, dolazi iz atmosfere i napadanog snijega, što bi moglo objasniti i veliku količinu tih čestica koju su znanstvenici pronašli u arktičkom moru i plutajućim santama leda.
"Kada stopostotno utvrdimo da se velike količine mikroplastike mogu prenositi i zrakom, prirodno se postavlja pitanje koliko plastike mi udišemo", rekla je Bergmann.
U tjedan dana unesemo mikroplastike koliko je ima u kreditnoj kartici
U lipnju ove godine objavljena je analiza podataka nedavno provedenog istraživanja koje pokazuje da svaka osoba tjedno u organizam unese putem hrane i pića oko 2000 čestica plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici.
"Bez plastike u prirodi: procjena ljudske konzumacije plastike iz prirode' prva je globalna analiza koja koristi podatke iz više od 50 istraživanja s temom ljudske konzumacije mikroplastike. Rezultati su važni za shvaćanje utjecaja plastičnog zagađenja te potvrđuju hitnost djelovanja u svrhu smanjenja negativnih utjecaja na ekosustave'', priopćio je Svjetski fond za okoliš (WWF).
Analiza koju je provelo australsko Sveučilište u Newcastleu, navodi da svaka osoba tjedno unese oko 2000 čestica plastike, na mjesečnoj razini to doseže 21 gram, a godišnja konzumacija plastike iznosi čak 250 grama.
Ne iskašljemo je iz organizma
Zagađenje mikroplastikom nastaje uglavnom kao posljedica raspadanja plastičnog otpada i prošireno je diljem planeta. Istraživači je pronalaze posvuda - u zraku, tlu, rijekama i najdubljim dijelovima oceana. Čestice mikroplastike otkrivene su u vodi pakiranoj u plastičnim bocama, ali i u vodi iz gradskog vodovoda, u plodovima mora, pa i pivu. U listopadu prošle godine su prvi put pronađene u uzorcima ljudske stolice, što je dokaz da ih ljudi konzumiraju u hrani i tekućini.
Voda u plastičnim bocama u prosjeku sadrži 22 puta više mikroplastike od vode iz gradskog vodovoda. Osoba koja je pila samo vodu iz plastičnih boca u organizam je godišnje unijela 130.000 čestica u usporedbi s 4000 iz vode iz gradskog vodovoda, kažu znanstvenici.
Dodaju da ne znaju točno što se događa kada se mikroplastika udahne, ali nova studija upućuje na to da većinu čestica koje udahnemo i progutamo. Dakle, ne iskašljemo je niti je izbacimo iz organizma kihanjem.