Unatoč poduzetim mjerama (iz kolovoza prošle godine) stanje u brodogradnji još nije zadovoljavajuće iako je njihovo tekuće poslovanje nešto bolje, kazao je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.
Dobit u poslovanju u prošloj su godini ostvarila dva brodogradilišta - pulski "Uljanik" koji je vlastitom proizvodnjom ostvario 27 milijuna kuna dobiti, te "Brodosplit" koji, nakon što je država preuzela njegove dugove, bilježi dobit od pet milijuna kuna.
Ostala tri brodogradilišta - riječki "3. maj", "Brodotrogir" i "Kraljevica" posluju s gubitkom koji za prošlu godinu iznosi ukupno oko 300 milijuna kuna.
Vladine financijske mjere usmjerene su ka četiri brodogradilišta, a od ukupno 915 milijuna kuna jamstava za kredite na "3. maj" se odnosi gotovo polovica iznosila - 447,8 milijuna kuna, na "Brodosplit" 244,6 milijuna kuna, "Brodotrogir" gotovo 174 milijuna, te "Kraljevicu" 49 milijuna kuna.
Nakon sanacije prošle godine, te današnjih mjera planirani su pozitivni rezultati brodogradilišta u ovoj godini. Svi rezultati planirani su uz državne subvencije od deset posto bez kojih ni jedno brodogradilište ne bi moglo ostvarivati pozitivne rezultate, kazao je Jurčić.
Za loše stanje u brodogradnji prozvao je neučinkovite uprave i nadzorne odbore. Uprave nisu adekvatno organizirale poslovanje i smanjile troškove, nadzorni odbor još uvijek na potreban način ne provode nadzor, posebice, kada je riječ o organizacijskom restrukturiranju, brodogradilišta umjesto da rade više istih brodova u seriji često rade više različitih vrsta brodova, kazao je Jurčić.
No, podsjetio je da je brodogradnja izuzetno značajna gospodarska grana koja u ukupnom robnom izvozu Hrvatske sudjeluje s oko deset posto. U ovoj godini brodogradilišta trebaju isporučiti 20 brodova. Planirana je vrijednost tih isporuka 586 milijuna dolara, efekt na gospodarstvo je oko 1,15 milijardi dolara u drugim proizvodnjama. Brodogradnja direktno zapošljava 12 tisuća ljudi, pet tisuća u kooperantskim tvrtkama, a kroz domaću proizvodnju za brodogradnju je vezano oko 30 tisuća zaposlenih.
Vlada je danas podržala sklapanje ugovora o jamstvu za projekt obnove riječkog prometnog pravca između Hrvatske i Svjetske banke.
Taj je projekt ukupno vrijedan 264,6 milijuna dolara a zajmovima Svjetske banke financirao bi se u iznosu od 155 milijuna dolara.
Vlada je dala suglasnost na visinu cestarina na dionicama autoceste Bosiljevo-Split-Šestanovac. Cestarina će se naplaćivati od 1. srpnja a na dionici Bosiljevo-Mala Kapela iznosit će 10 do 40 kuna, ovisno o kategoriji vozila, a na dionici Gornja Ploča-Zadar II iznosit će 20 do 80 kuna.
U saborsku je proceduru upućen prijedlog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji je nakon kraće polemike između ministra znanosti Gvozdena Flege i potpredsjednika Gorana Granića Vlada podržala većinom glasova.
Prijedlog, kaže Flego, predviđa funkcionalnu integriranost sveučilišta čime se financijski i pravni promet u cijelosti prenosi na sveučilišta, umjesto na fakultete.
Također ubuduće bi se financirali programi, umjesto dosadašnjeg sistema glavarina.
No, potpredsjednik Granić kaže da Libra nije zadovoljna prijedlogom u pojedinim segmentima a riječ je o institucionalno-organizacijskim stvarima. Najavio je da neće glasovati za prijedlog te da će se uključiti u raspravu kako bi se dobio kvalitetan konačan prijedlog zakona kojega bi trebalo usvojiti do konca ove školske godine.
(Hina) bn/um az