U ponudi HEP-a, izjavio je danas za Hinu voditelj HEP-ova tima za NE Krško mr. Kažimir Vrankić, od slovenske će se strane zatražiti iznos od oko 720 milijuna dolara za polovicu hrvatskog vlasništva u nuklearci. Zajedno s kamatama koje se računaju od konca srpnja 1998. taj se iznos penje na više od 900 milijuna dolara.
Slovenska strana iznos od 720 milijuna dolara već je ocijenila ´previsokim i apsurdnim´. Slovenci su još ranije iskazivali interes za otkup hrvatskog vlasničkog udjela u Krškom i za to nudili 150 milijuna dolara, što se s hrvatske strane tumači ´simboličnim iznosom´.
Prema Energetskoj povelji rok da se slovenska strana očituje na predarbitražnu ponudu HEP-a je tri mjeseca, objasnio je mr. Vrankić. Ne odgovori li slovenska strana u tom roku, odbiju li ponudu, ili hrvatska strana odbije njihov mogući protuprijedlog ide se na međunarodnu arbitražu.
HEP je već ranije najavio da će u predarbitražni postupak krenuti početkom ove godine, kako ne bi došlo do zastare za pokretanje međunarodne arbitraže. Prema pravilima Europske energetske povelje, takva se arbitraža mora pokrenuti najkasnije pet godina nakon nastanka spornog događaja.
To je u ovom slučaju konac srpnja ove godine, jer je krajem srpnja 1998. slovenska Vlada uredbom nuklearku preblikovala u javno poduzeće. Od tada HEP ni ne dobiva struju iz Krškog.
Pokretanje predarbitražnog postupka slijedi i nakon što u više od godinu dana od potpisivanja slovenski parlament nije ratificirao ugovor dviju država o nuklearci.
Ugovor o Nuklearnoj elektrani Krško potpisan je koncem 2001.
Hrvatski je sabor ugovor ratificirao početkom srpnja prošle godine, ali to još uvijek nije učinio slovenski parlament.
Do sada se kao razlog tomu navodilo čekanje odluke slovenskog Ustavnog suda. Sredinom prosinca prošle godine Ustavni je sud odlučio da hrvatsko-slovenski sporazum o NE Krško nije u suprotnosti sa slovenskim Ustavom.
Iako dio slovenskih političara, pa i sam premijer Anton Rop smatra da bi parlament trebao ratificirati ugovor, tomu se oštro protivi lokalna uprava Krškog.
No, prema nekim mišljenjima, postoji mogućnost da hrvatski prijedlog ipak potakne Slovence da u posljednji trenutak ratificiraju ugovor.
To bi pak značilo da bi dvije strane ponovno trebale razriješiti nekoliko pitanja oko nuklearke.
Naime, prema potpisanom ugovoru za NE Krško je izvršeno prebijanje međusobnih financijskih potraživanja samo do 1. srpnja 2002., a od toga je datuma HEP trebao početi i dobivati struju iz Krškog.
Kako ugovor slovenska strana nije ratificirala i HEP ne dobiva struju, od srpnja je HEP slovenskoj strani počeo slati fakture za odštetu, a riječ je o iznosu koji je do kraja prošle godine dosegnuo 35 milijuna dolara.
Ako slovenski parlament u skoro vrijeme i ratificira ugovor o nuklearci, Krško bi se ponovno trebalo naći i pred Hrvatskim saborom. Naime, Sabor je ratificirajući sporazum u srpnju prošle godine zaključio da će, ako se do 1. siječnja 2003. ne steknu uvjeti za stupanje na snagu ugovora, što znači ako se on do tada ne ratificira u slovenskom parlamentu, razmotriti potrebu za stavljanjem izvan snage zakona kojim je Sabor potvrdio ugovor.