Vlahušić je najavio da će se organizacijski popraviti mreža zdravstvenih ustanova i raspored liječnika jer je taj nesrazmjer po županijama još uvijek velik pa primjerice na tisuću stanovnika u Zagrebu radi 4,18 doktora, a u Ličko-senjskoj županiji svega 1,34 doktora.
Članovi Vlade posebno su pozdravili što se i u zdravstvu sve više govori u ekonomskim kategorijama. Za zdravstvo se izdvaja devet posto BDP-a po čemu je Hrvatska na razini razvijenih zemalja u Europi, iako je njen BDP bitno manji od te skupine zemalja.
Ukupno će se ove godine za zdravstvo izdvojiti 17 milijardi kuna no bez dizanja BDP-a neće biti većih materijalnih mogućnosti za razvoj zdravstva, istaknuli su članovi Vlade.
U ime Vlade premijer Račan pozvao je udruge u zdravstvu da nastave dijalog o tome što treba učiniti da se poveća kvaliteta zdravstva. Vlada će respektirati radno vrijeme u zdravstvu, pa ih pozivamo na dijalog izvan njihovog radnog vremena, rekao je Račan.
Po podacima iz Izvješća krajem prošle godine stalno je bilo zaposleno 66.931 djelatnik, a u 2000. 66.674. Od toga su 47.909 (2000.- 47.244) zdravstveni djelatnici i suradnici, 5.015 (2000.- 5.145) administrativni, a 14.007 (2000. - 14.285) tehnički djelatnici. To znači da je udio administrativno-tehničkih djelatnika u ukupnom broju uposlenih 28,4 posto (2000. -29,6 posto).
U radnom odnosu na određeno vrijeme bilo je koncem prošle godine još 6.240 zdravstvenih djelatnika i suradnika.
Raspodjela doktora medicine prema vrsti zdravstvene ustanove u kojoj rade pokazuje da 54 posto liječnika radi u bolničkim ustanovama, u domovima zdravlja zaposleno je 11,5 posto, dva posto manje nego 2000. U ordinacijama u zakupu je 19,4 posto, (za oko jedan posto više u odnosu na 2000), u privatnim ordinacijama 6,9 posto(2000.- 7,2 posto), a u državnim zdravstvenim zavodima 4,4 posto, samo nešto manje nego 2000.
Preostali liječnici rade uglavnom u privatnim poliklinikama te u ustanovama za hitnu medicinsku pomoć.
U odnosu na 2000. nastavljen je trend smanjivanja broja djelatnika s nižom spremom te administrativnog osoblja uz blagi porast zaposlenih liječnika, stomatologa, farmaceuta i djelatnika više stručne spreme.
U strukturi zaposlenih prema stupnju stručne spreme najviše je onih sa srednjom stručnom spremom dok liječnici čine 15,9 posto zaposlenih.
U prošloj je godini stopa liječnika na 100.000 stanovnika iznosila 258 liječnika. To je i dalje manje od prosjeka za Europu - 358 u 2000., no približno jednako prosjeku za zemlje srednje i istočne Europe (243 u 2000.).
No, prema podacima Hrvatske liječničke komore u prošloj je godini broj liječnika s odobrenjem za samostalni rad iznosio 13.968, što ukupno predstavlja stopu broja liječnika od 315 na 100.000 stanovnika
U 2002. na jednog zaposlenog liječnika bilo je 2,1 (2000. 2,33) stalno zaposlena medicinska sestra.
Stopa broja medicinskih sestara u 2000. bila je 499, što je manje od prosjeka za Europu (755) ili prosjeka zemalja srednje i istočne Europe (515).
U strategiji i planu reforme i razvoja sustava zdravstva od 2000. kao jedan od glavnih problema navodi se veliki broj nezaposlenih liječnika. Procjenjuje se da je 1.300 nezaposlenih doktora medicine i stomatologije te da će se taj broj kroz tri godine udvostručiti zbog neodogvarjuće politike upisa na četiri postojeća medicinska i dva stomatološka fakulteta.