Ti se projekti, kaže, odnose na obrazovanje, pravnu državu sukladnu europskim standardima, razvoj inovativnosti i novih tehnologija, regionalni razvoj, važnost srednjeg i malog poduzetništva, na pitanje troškovne i cjenovne konkuretnosti.
Premijer Ivica Račan suglasan je da treba postići konsenzus oko širih i dalekosežnijih strateških ciljeva.
Moramo definirati šire i dalekosežnije ciljeve koji će nas okupiti i motivirati, rekao je premijer, poručujući da bi najlošije što bi se Hrvatskoj moglo dogoditi da sada, kad imamo Hrvatsku, ne zna kud sa sobom.
Nacionalno vijeće za konkurentnost započelo je s radom u veljači prošle godine, a sredinom rujna ove godine predstavilo je i prvo hrvatsko izvješće o konkurentnosti.
Na ljestvici globalne konkurentnosti, koja obuhvaća 80 zemalja, Hrvatska zauzima 58 mjesto. To je bitno lošije u odnosu na neke tranzicijske zemlje, npr. Sloveniju i Mađarsku, a bolje od Bugarske i Rumunjske.
Vijeće konkurentske prednosti Hrvatske vidi u jednostavnom poreznom sustavu, makroekonomskoj stabilnosti, konsolidiranom bankarskom sustavu, jednostavnom osnivanju poduzeća itd.
Lista pak hrvatskih slabosti znatno je šira, a među njima se spominju visoki troškovi poslovanja i ukupnog poreznog opterećenja, visok javni dug, neučinkovita javna uprava i pravosuđe, slabe veze između istraživačkih institucija i gospodarstva, tehnološko zaostajanje i sl.