NOVOGODIŠNJI "pokloni" u vidu poskupljenja sa svih strana dočekali su Hrvate ulaskom u eurozonu. Iako su vladajući uoči uvođenja eura tvrdili da neće doći do većih poskupljenja prelaskom na euro (nakon prethodnih poskupljenja potaknutih inflacijom), dogodilo se upravo suprotno.
Uz to što su artikli u brojim prehrambenim i neprehrambenim prodavaonicama osjetno skuplji, a u nekima čak i duplo skuplji nego u ostatku zemalja Europske unije, ugostiteljske usluge su također zaokružene pa je kava sada u brojnim kafićima skuplja i po 25 posto.
Vlada planira kažnjavati neosnovana poskupljenja
Zbog toga je vlada panično najavila zaprijetila uvođenjem crnih lista poduzetnika, tvrdeći da će koristiti sve raspoložive mehanizme kako bi se obuzdao rast cijena prehrambenih i ostalih artikala jer za ta poskupljenje, kako kažu, nema razloga.
Tako je donijela zaključak prema kojem trgovci cijene moraju vratiti na razinu od 31. prosinca 2022. godine i zadužila je nadležna tijela da provedu nadzor kretanja cijena nakon uvođenja eura. Jučer je ministar gospodarstva Davor Filipović rekao da je dobar dio poslovnih subjekata već vratio cijene na iznose s kraja prošle godine.
Prema danas iznesenim podacima tržišna i turistička inspekcija su od 7. do 11. siječnja obavile ukupno 696 nadzora, pri čemu je u njih 178 utvrđeno neopravdano povećanje cijena nakon 31. prosinca lani, a 103 inspekcijska nadzora još su u tijeku.
U 30 posto obavljenih inspekcijskih nadzora, izuzevši nadzore u kojima se činjenice još uvijek utvrđuju, utvrđeno je neopravdano povećanje cijena.
"Ne budu li oni subjekti koji su neopravdano podigli cijene vratili ih na cijene prije uvođenja eura, slijedit će novčane kazne. To je moguće vraćanje cijena na one od ranijeg razdoblja, moguće ukidanje subvencija za plin, naftu i derivate, smanjeni PDV. Čitav paket subvencija išao je za tim da gospodarstvo prebrodi ovu veliku krizu koja je izazvana ruskim ratom", rekao je Filipović.
Vlada goni poduzetnike, a u međuvremenu bujaju cijene javnih usluga
I dok vlada nastavlja s progonom privatnika, poduzeća pod državnom i lokalnom upravom također zaokružuju (i)li povisuju cijene svojih usluga. Primjer je državna agencija Fina gdje je naknada usluge e-računa skuplja za deset kuna, na što nam se požalio jedan naš čitatelj.
"Svaka privatna firma ili obrt ispostavlja državi e-račun koji je Fina naplaćivala 37 kuna po jednom slanju. I onda su iz čistoga mira poslali račun za uslugu u siječnju koji sada iznosi 47 kuna. U međuvremenu sam stupio u kontakt s čovjekom koji radi te iste usluge i on 33 kune naplaćuje 10 računa mjesečno. U principu, Fina je za 26 posto podigla uslugu koja bi trebala biti besplatna.
Platio sam im račun za prvi mjesec i s njima više neću surađivati. Prešao sam kod privatnika kod kojeg mi je usluga znatno povoljnija. Finina usluga je sama po sebi suluda, a kamoli da ju još i povise bez ikakve najave i obrazloženja. Postoje drugi pružatelji usluga koji ih naplaćuju deset puta jeftinije", kaže.
Iz Fine kažu da od prvog dana konverzije nisu dizali cijene naknada te da su se sve postojeće cijene konvertirale sukladno Zakonu o euru i naknade nisu porasle ni za cent u odnosu na 2022. godinu.
Vezano za sporni račun rekli su nam da su od 5. prosinca prošle godine uveli novi tarifni model koji podrazumijeva pakete u kojima se obrada i kreiranje e-računa naplaćuju u ovisnosti o broju stavki na samom računu.
"Broj stavaka podrazumijeva broj različitih proizvoda i usluga na samom računu za koje se najčešće podnose i prilozi kao dokaz o obavljenoj usluzi, potvrda narudžbe, zapisnici i slično, što podrazumijeva i povećanje količine popratne dokumentacije koja se obrađuje, unosi i arhivira.
Ako račun ima do deset stavaka, paket se naplaćuje 38 kn. Ako ima dodatnih do 20 stavaka, naplaćuje se dodatni paket od sedam kuna", kažu iz Fine.
Znatne razlike pri zamjeni valuta
Fina i Hrvatska pošta zadužene su za gotovinske zamjene valuta kroz cijelu godinu, pri čemu se naknada plaća ako se u jednoj transakciji mijenja više od 100 novčanica i 100 kovanica. I tu su osjetne razlike u uslugama. Naime, u Hrvatskoj pošti se iznad količine od 100 novčanica i 100 kovanica zaračunava 1.5 posto naknade na iznos najmanjih apoena.
U Fini se, pak, zaračunava u iznosu od 0.01 euro po komadu, što znači da će za zamjenu 200 kovanica od pet lipa te zbog prijeđenog ograničenja od 100 kovanica Fina uzeti naknadu od čak osam kuna.
Cijene gradskog prijevoza u Osijeku pokušali podići za 126 posto
Najveći šok među poskupljenjima javnih poduzeća doživjeli su Osječani nakon što im je, prema novom cjeniku, od početka ove godine javni gradski prijevoz poskupio za čak 126 posto. No na novi cjenik tvrtke Gradski prijevoz putnika građani su se žustro pobunili pa je HDZ-ov gradonačelnik Ivan Radić brže-bolje povukao ovu odluku, a obećana je i refundacija sredstava.
Sada mu oporba predbacuje da radi marketinški spin kako bi ispao spasitelj građana, optužujući ga da je sam potpisao spornu odluku.
A poskupio je i parking, i to u više hrvatskih gradova. Primjerice on je u Splitu od ove godine u prvoj zoni skuplji za 33 centa, odnosno dvije i pol kune, dok će se u ljetnoj sezoni naplaćivati duplo više.
Gradonačelnik Ivica Puljak kazao je da se ovakvim korekcijama želi smanjiti prekrcanost prometa i potaknuti građane na korištenje javnog prijevoza za koji je karta sada jeftinija i košta jedan euro.
Dižu se i cijene odvoza smeća
A Splićane je u novoj godini dočekalo i poskupljenje usluge odvoza otpada, odnosno varijabilnog dijela računa koji će ubuduće biti skuplji za trideset lipa po litri smeća te će iznositi 50 lipa. Primjera radi, u prosjeku je po osobi mjesečna proizvodnja otpada oko 40 litara.
Veće cijene smeća nisu zaobišle ni Međimurje, gdje je gradsko komunalno poduzeće GKP Pre-kom povisilo varijabilni dio cijene za jednu predaju miješanog otpada za spremnik od 60 litara za 1.06 kuna, za spremnik od 80 litara za 1.41 kn i za jednu predaju spremnika od 120 litara za 2.12 kn i sve to bez PDV-a.
Slična je situacija i u Poreštini, gdje su također povećane cijene usluge odvoza miješanog komunalnog otpada, ponajviše, kako ističu iz porečkog Komunalca, zato što im je ŽCGO Kaštijun do ove godine zbrinjavanje otpada naplaćivao 592 kune po toni, a od prvog ove godine 94 posto više, odnosno 1150 kuna.
Skok cijena parkirnih garaža u Zagrebu
Uz primjetno povećanje cijena parkirnih mjesta, povećale su se i cijene parkinga u javnim garažama, posebice u Zagrebu, gdje su u pojedinim stavkama skuplje i za tri, pa i četiri puta. Tako se dnevnu kartu u javnim garažama Gorica i Kvaternikov trg po satu plaćalo šest kuna, a sada će ona koštati 1.10 eura odnosno 8.29 kuna.
Još je veća razlika na mjesečnoj razini jer će se karta u tim garažama po novom cjeniku plaćati čak 100 eura, što je četiri puta skuplje od prijašnje cijene. Također, u javnim garažama Langov trg i Petrinjska sat parkinga koštao je sedam kuna, a sada će koštati 1.60 eura odnosno 12.06 kuna.
Poskupjele su i karte na Tuškancu pa će tako po novome, umjesto nekadašnjih deset kuna, satne karte koštati 1.60 eura odnosno 12.06 kuna, dok je mjesečna karta skočila za duplo i sada košta 133 eura.
Voda u novoj godini skuplja za 60 posto
Tijekom ove godine očekuje se poskupljenje struje, vode i odvoza smeća, a vinkovački je vodovod početkom godine znatno povećao cijenu kubika, i to s 1.15 na 1.62 kune, što bi moglo dovesti i do 60 posto skupljih računa za vodu.
Iz vinkovačkog komunalca objašnjavaju da su cijene vodoopskrbe i odvodnje zadnji put mijenjali prije više od deset godina i da je ovo poskupljenje bilo neizbježno. Direktor Komunalca Domagoj Markovinović kaže da je povećanje cijena usluga vodoopskrbe i odvodnje, koje su zadnji put mijenjane 1. travnja 2012. godine, bilo neizbježno.
Rekao je i da je osjetno povećane troškove poslovanja posljednjih mjeseci tvrtka uspijevala prebroditi sama, s unutarnjim rezervama, ali to sada više nije moguće.
I NP Paklenica povećao cijene ulaznica
A čini se da ćemo od ove godine skuplje plaćati i izlete. Makar u Nacionalnom parku Paklenica, gdje su cijene svih usluga u novoj valuti zaokružene, a negdje i znatno povišene. Tako će primjerice odrasli u špici sezone, umjesto nekadašnjih 60 kuna, sada jednodnevnu kartu plaćati 75 kuna, dok će karta koja vrijedi tri dana od kupnje od sada koštati 12 eura odnosno 90.41 kunu, što je za deset i pol kuna skuplje nego lani.
Isto tako, skuplje su karte studentima i osobama starijim od 65 godina te planinarima, a pedeset posto skuplje su i dnevne vinjete. Godišnja ulaznica je također ‘skočila’ i to s 365 kuna na 60 eura odnosno 452,07 kuna, a poskupili su i obilasci okolnih lokaliteta.
Saborski ručak i stranačke članarine ostaju netaknuti
A članovi stranaka, kao ni saborski zastupnici kojima se cijena ručka neće povećati uvođenjem eura, ne moraju brinuti jer im se članarine neće zaokruživati, već će ih se samo preračunati prema fiksnom tečaju konverzije.
Tako će HDZ-ovi članovi umjesto 120 nekadašnjih kuna godišnju članarinu plaćati 15.92 eura, a zaokruživati cijene neće ni SDP-ovci, članovi Domovinskog pokreta te možemovci, čija će se članarina od deset kuna sada konvertirati u 1.2 eura.
Podsjetimo, prihodi od članarina i članskih doprinosa nisu zanemarivi. Naime, u 2021. godini 25 parlamentarnih stranaka ostvarilo je 11.7 milijuna kuna prihoda, sam HDZ 7.5 milijuna, više nego sve ostale stranke zajedno.
Index je o poskupljenjima javnih usluga za građane poslao upit vladi, pri čemu nas je zanimalo hoće li i njima prijetiti novčanim kaznama, zamrzavanjem cijena i inspekcijama. Odgovor ćemo objaviti kad i ako ga dobijemo.