NASA nakon 5 mjeseci primila smislene podatke s naše najudaljenije letjelice

Ilustracija: NASA

NASA je prvi put u pet mjeseci primila smislene podatke sa sonde Voyager 1. Letjelica je lansirana 1977. godine te je prije desetak godina napustila heliosferu i ušla u međuzvjezdani prostor. Heliosfera se može smatrati područjem dosega Sunčeva magnetskog utjecaja ili čak proširenom Sunčevom atmosferom u kojoj se, donekle zaštićeni od kozmičkoga zračenja, nalaze svi poznati planeti Sunčeva sustava.  

Nekih 46 godina nakon lansiranja Voyager 1 je počeo prema Zemlji slati čudne podatke. Sada je od Zemlje udaljen oko 24 milijarde kilometara, odnosno radi se o letjelici koja je "zakoračila" u najudaljenije dijelove svemira do sada. 

Zbrkani podaci

Najnoviji tehnički problem na Voyageru 1 pojavio se u studenom 2023., kada je podsustav podataka o letu (flight data system, FDS) počeo slati zbrkani ponavljajući kod. Ovaj sustav prikuplja informacije sa znanstvenih instrumenata letjelice i spaja ih s inženjerskim podacima koji pokazuju njezin trenutni status. Kontrola misije na Zemlji prima te podatke u binarnom kodu - nizu jedinica i nula. 

No u studenom su krenuli problemi. Sonda je i dalje slala stabilan radijski signal, ali podaci nisu imali nikakvog smisla. Naime, izgleda da je došlo do oštećenja na oko 3 posto memorije FDS-a, zbog čega uključivanje i isključivanje sustava u studenom 2023. nije riješilo poteškoće. NASA smatra da se većina oštećenja nalazi na jednom čipu u memorijskom sustavu.  

Inženjeri su u ožujku FDS-u poslali takozvanu naredbu "poke" koja mijenja određene memorijske adrese. Nakon što su primili odgovor, stručnjaci su primijetili da jedan dio sustava prikazuje čudna očitanja. Činilo se da su u krivom formatu, a inženjer iz tima ih je uspio dekodirati.  

"Danas je bio sjajan dan za Voyager 1"

Zbrkani signal je sadržavao očitanje cijelog memorijskog sustava FDS-a. Voyagerov tim ga je usporedio s onim koji su zaprimili prije nastanka problema i uspio locirati izvor kvara, navodi NASA.

Budući da se čip nikako nije mogao popraviti, stručnjaci su odlučili zaobići problem, odnosno na drugom mjestu pohraniti kod s čipa. S obzirom na to da nisu mogli pronaći dovoljno veliku lokaciju za cijeli kod, podijelili su ga u segmente i pohranili ga na različita mjesta unutar sustava podataka o letu. 

NASA-in tim je 20. travnja primio prve smislene podatke o statusu sustava Voyagera 1, koji ukazuju na to da letjelica sada ispravno funkcionira. "Danas je bio sjajan dan za Voyager 1. Ponovo komuniciramo sa svemirskom letjelicom", rekla je u subotu Linda Spilker iz NASA-e, a prenosi CNN.  

Bile su dizajnirane da traju pet godina

Letjelice Voyager 1 i Voyager 2 su prvobitno bile dizajnirane da traju pet godina, no njihov životni vijek je mnogo duži. Sada putuju neistraženim kozmičkim područjem duž vanjskih dijelova Sunčevog sustava. Pokreću ih tri radioizotopska termoelektrična generatora, odnosno uređaji koji pretvaraju toplinu iz radioaktivnog raspada plutonija u električnu energiju.

NASA navodi da Voyager 1 ima dovoljno goriva da njegovi instrumenti rade još najmanje godinu dana. Obje sonde su u međuzvjezdanom prostoru i jedine su svemirske letjelice koje su ikada funkcionirale izvan heliosfere. Voyager 2 radi dobro, sada je od nas udaljen više od 20.3 milijarde kilometara. 

Pročitajte više