Sjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode u Gospiću prekinuta je nakon što su je napustili građani i oporba. Vladajuća većina nije prihvatila prijedlog da građani imaju prednost pri postavljanju pitanja, a ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković nakon prekida branila je postupanje Vlade i tijek sanacije otpada.
Predsjednik Zoran Milanović će zatražiti izvanredno zasjedanje Sabora zbog stanja u Gospiću. Vučković je za Dnevnik Nove TV rekla da se vladajući tome ne protive. "Pozdravljamo svaku priliku da govorimo istinu i da se obraćamo građanima s činjeničnim stanjem o našim sanacijskim aktivnostima i o svim drugim važnim pitanjima", rekla je.
"Poslovnik se mora poštovati"
Vučković odbacuje tvrdnje da vladajući nisu željeli omogućiti građanima da postavljaju pitanja. Kaže da je problem bio u redoslijedu koji propisuje saborski Poslovnik te da predsjedavajući nema pravo odstupati od njega.
"Poštovanje se građanima ne iskazuje kršenjem hrvatskog zakona. Građani bi, kao i uvijek, dobili priliku pitati sve što ih zanima", rekla je.
Dodala je da Ministarstvo prima građane i odgovara na njihova pitanja, uključujući ona koja se odnose na ranije mandate. Nakon prekida sjednice, kaže, formalni dio Odbora nije nastavljen, ali su predstavnici vlasti ostali razgovarati sa svima koji su to željeli.
Vučković: Nije istina da 18 mjeseci nismo ništa radili
Govoreći o nezadovoljstvu stanovnika Like, Vučković je rekla da su vodni resursi Like, Gacke i Ravnih kotara među najvrjednijim prirodnim resursima u Hrvatskoj te da institucije moraju odgovoriti na zabrinutost građana za zdravlje i okoliš.
Odbacila je tvrdnje da se sa sanacijom nije ništa radilo od veljače do studenog te ustvrdila da Ministarstvo određeno vrijeme nije smjelo provoditi sanacijske aktivnosti zbog istražnog postupka. "Potpuno je neistina da nismo ništa radili 18 mjeseci.
Stalno ponavljamo, jer očito to netko drugi pokušava staviti po strani, da smo imali zabranu provođenja sanacijskih aktivnosti zbog istražnog postupka", rekla je. Prema njezinim riječima, dozvola je dobivena 16. listopada 2025., nakon čega je donesena službena odluka.
Istražne aktivnosti za prvi dio otpada, za koji su najprije dobivene analize, trajale su od studenog 2025. do siječnja ove godine. Vučković je navela da Ministarstvo istodobno radi i na drugim dugogodišnjim ekološkim problemima, među kojima su crne točke u Biljanima Donjim i jama Sovjak.
Crne hrpe su opasni otpad
Na prvu javnu nabavu za sanaciju nitko se nije javio, a rok za dostavu ponuda u drugom postupku traje do 25. kolovoza. Vučković kaže da su zbog povećanog udjela klora i promjena u količini otpada na takozvanim crnim hrpama pokrenuli i novu nabavu.
Ministarstvo, dodala je, provodi nadzore, dobilo je dopune analiza podzemnih voda te provodi istraživanja zakopanog otpada. Najavila je i pregovaračke postupke za sve faze otpada koji je nezakonito skladišten, zakopan ili ostavljen.
Dosadašnje analize pokazale su različite kategorije otpada. "Što se tiče crnih hrpa, to je heterogeni opasni otpad. Otpad u vrećama je neopasan otpad. Zakopani otpad karakteriziran je kao neopasan otpad s elementima opasnog otpada i zbog toga moramo provoditi nabavu kao za opasni otpad u cijelosti", rekla je Vučković.
Za otpad obuhvaćen objavljenom nabavom predviđeno je da uklanjanje s lokacije traje godinu dana, nakon čega je potrebno dodatno vrijeme za njegovo konačno zbrinjavanje. Ministrica je odbacila tumačenje da to znači da će uklanjanje početi tek za godinu dana.
Optužila oporbu za manipulacije
Vučković je prosvjede i zvižduke u Gospiću povezala s načinom na koji oporba posljednjih godinu i pol govori o slučaju. Tvrdi da građane "agresivno uvjeravaju" u drukčiju sliku te da dio političara koji kritizira brzinu sanacije nije dovršio slične postupke dok je bio na vlasti.
Kazala je i da stalne političke prepirke ne pomažu privlačenju tvrtki na natječaje za sanaciju, ali da razumije građane koji žele da se otpad što prije ukloni. Govoreći o drugim lokacijama, među kojima je Majur, rekla je da Ministarstvo lokalnim jedinicama nudi 50 posto sredstava za sanaciju ilegalnih odlagališta.
Šest lokacija koje se trenutačno tretiraju kao prioritet dobile su drukčiji tretman zbog procijenjene opasnosti, dok se za druge lokacije intenzitet potpore može povećavati ovisno o okolnostima. Vučković je na kraju dio odgovornosti prebacila na SDP, navodeći da je tvrtka Tipos Resurs prvu dozvolu dobila sredinom 2015. godine.
Prema njezinim riječima, Državni inspektorat je već krajem iste godine tražio od tadašnjeg ministarstva, koje je vodio SDP-ov Mihael Zmajlović, da dozvolu ukine, ali to nije učinjeno. "Možda ni o čemu danas ne bismo razgovarali da se tada postupalo kako treba", zaključila je Vučković.