BORIS VUJČIĆ, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), našao se u središtu goleme afere nakon otkrića Index Istraga o tome kako su čelnici i zaposlenici HNB-a trgovali obveznicama i dionicama banaka koje nadziru.
>> EKSKLUZIVNO Šefovi HNB-a trgovali dionicama i obveznicama banaka koje nadziru
Sve je više poziva na smjenu Vujčića
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin, saborska zastupnika GLAS-a Anka Mrak Taritaš te saborske zaatupnice Možemo Kekin i Raukar su zatražili hitne smjene svih dužnosnika HNB-a koji su sudjelovali u takvoj trgovini. Saborska zastupnica stranke Centar Dalija Orešković je zatražila osnaživanje institucionalne kontrole nad procesima kod kojih postoji koruptivni rizik, a njena stranačka kolegica Marijana Puljak je pozvala guvernera Borisa Vujčića i zamjenicu guvernera Sandru Švaljek da se na hitnoj sjednici Odbora za financije izjasne o otkriću Index Istraga.
Hitnu sjednicu Odbora za financije je zatražio član odbora iz redova Mosta Zvonimir Troskot, a saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja je pozvao na ostavku guvernera te je zatražio hitnu sjednicu Antikorupcijskog vijeća, kojeg je član.
>> Reakcije na otkriće Index Istraga: "Ovo je veće od Borga, najveća afera ikad"
Vujčić je odgovoran za sve što se događa u HNB-u
Kako je monetarna vlast formalno neovisna i na nju politika ne smije imati utjecaja, onda je glavna osoba zadužena za funkcionirane HNB-a guverner Boris Vujčić. To znači da se za sve što se događa u HNB-u ne mogu kriviti političari, nego upravo on.
Njegova odgovornost nije samo vođenje monetarne politike nego i osiguravanje da zaposlenici HNB-a ne zloupotrebljavaju povjerljive informacije u koje imaju uvid. Propuštanje sprječavanja potencijalno kriminalnog ponašanja i korištenja povjerljivih informacija za ostvarivanje osobne financijske koristi je dovoljan razlog za smjenu, a posebno to što je i sam bio uključen u te radnje.
Index Istrage su, podsjetimo, prekjučer otkrile da su u trgovanju dionicama i obveznicama banaka koje nadziru u periodu od 20 godina sudjelovali i guverner Boris Vujčić i viceguvernerka Sandra Švaljek.
Zakon za zloupotrebu povlaštenih informacija propisuje zatvor
Radi se o očitoj zlouporabi povlaštenih informacija, što je djelo kažnjivo po članku 259. Kaznenog zakona, a kako je kazneno djelo nastalo kroz "pristup informaciji kroz obavljanje svog posla ili dužnosti", zakon propisuje kaznu od šest mjeseci do pet godina zatvora.
To znači da u onome što je radio guverner Vujčić stoga ne postoje samo razlozi na smjenu nego i za sudski proces.
Kako se uopće može smijeniti guverner HNB-a?
Prema članku 81. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, razrješenje člana Savjeta Hrvatske narodne banke prije isteka mandata od šest godina je u nadležnosti Hrvatskog sabora ako su "nastupile okolnosti iz članka 14. stavka 2 statuta ESSB-a i ESB-a".
To znači da Hrvatski sabor guvernera HNB-a razrješuje prema statutu Europskog sustava središnjih banaka, koji u navedenom članku kao razlog za smjenu guvernera navodi da se guverner "može razriješiti s dužnosti samo ako više ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje svojih dužnosti ili zbog nedoličnog i neodgovornog ponašanja".
Ako sabor razriješi guvernera, on ima pravo pravne zaštite pred Europskim sudom pravde. Ostali članovi Savjeta, kao zamjenica guvernera Sandra Švaljek, mogu pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. Postupak za ocjenu opravdanosti smjene guvernera će se pred Europskim sudom pravde pokrenuti u roku od dva mjeseca od odluke Hrvatskog sabora.
Iz formulacije Europskog sustava središnjih banaka, što je sastavni dio Ugovora o Europskoj Uniji, o "nedoličnom i neodgovornom ponašanju" kao opravdanom razlogu smjene guvernera, a trgovanje vrijednosnim papirima institucija čiji rad nadzire HNB definitivno spada u to, proizlazi da Hrvatski sabor ima potpuno pravo smijeniti guvernera Vujčića.
Čak i da sam guverner nije bio uključen u takve radnje, ali je bio upoznat s njima i nije ih spriječio, smjena ima pravno uporište.
Čime se uopće bavi HNB?
Fiskalna politika se odnosi na sve ono što određuje država, tj. vlada, sabor i ministarstva, o tome koliko oporezivati kompanije i građane, koliko se zaduživati i kako trošiti taj novac. Državni proračun je temeljni dokument kojim se određuje fiskalna politika.
Monetarna politika se bavi kontrolom novčane mase u zemlji. Njen glavni cilj je očuvanje stabilnosti cijena. Popularno se kaže da je cilj monetarne politike da spriječi pregrijavanje ekonomije, ali i hlađenje. Njome upravlja središnja banka, u Hrvatskoj Hrvatska narodna banka (HNB), koja različitim alatima utječe na kamatne stope komercijalnih banaka, tj. na kamatne stope stanovništva i kompanija.
Zaposlenici HNB-a uvide u poslovanje banaka dobiju prije ostalih
Drugi dio zadaća monetarne politike, koju provodi središnja banka, tj. u Hrvatskoj HNB, jest kontrola ostalih financijskih institucija u državi. Tu zadaću ne obavlja sama jer postoje i institucije kao što je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), ali je dio njenih poslova.
Stoga HNB nadzire poslovanje "običnih" banaka, a one su mu dužne dostavljati interna izvješća. Posebno je važno naglasiti da ta izvješća zaposlenici HNB-a dobivaju na uvid prije nego što postanu javno dostupna, a neka od njih uopće ne izlaze u javnost.
Upravo zbog toga što imaju pristup informacijama prije ostalih sudionika na tržištu i pristup informacijama koje ostali sudionici ne mogu dobiti, zaposlenicima centralnih banaka je u razvijenom svijetu zabranjeno trgovati bilo kakvim vrijednosnim papirima banaka i ostalih financijskih institucija koje nadziru, bilo da se radi o dionicama, obveznicama ili drugim vrijednosnim papirima.
Neovisnost i nevidljivost HNB-a
Fiskalna vlast, koju kontrolira politika, ljudima je puno vidljivija pa mediji i javnost više obraćaju pozornost na koruptivne i druge nezakonite radnje vezane za nju. Monetarna politika je ljudima manje zanimljiva i razumljiva, a središnja banka nije predmet političkih prepucavanja i svakodnevnih političkih tema. Zbog toga protuzakonite radnje ljudi koji predstavljaju monetarnu vlast često prolaze ispod radara.
Formalno je HNB, kao i svaka središnja banka u normalnoj državi, nezavisan od političke vlasti koja kontrolira fiskalnu politiku, tj. proračun. U stvarnosti se toga više ili manje pridržava, ovisno od države do države, ali potpuna nezavisnost središnje državne banke standard je kojem teži svaka razvijena država.
Rušenje te nezavisnosti i dovođenje središnje banke pod kontrolu politike i političara potencijalno je vrlo opasno po gospodarstvo, kao što se posljednjih godina može vidjeti na primjeru Turske, u kojoj je predsjednik Erdogan preuzeo kontrolu nad monetarnom politikom i kadrovira u središnjoj banci Turske te provodi bizarne politike, rezultat čega su divljanje inflacije u Turskoj i pad tečaja nacionalne valute.
HNB nije iznad zakona
Iako je nezavisnost središnje banke jedan od temeljnih postulata moderne ekonomije, to ne znači da su središnje banke ili njihovi čelnici i zaposlenici nekakva država u državi, izuzeta od sudbene vlasti. Poslovanje središnjih banaka u EU je regulirano zakonima, a zaposlenici se moraju pridržavati strogih pravila, jedno od kojih je zabrana trgovanja vrijednosnim papirima financijskih institucija koje nadziru i u vezi s kojima imaju povlaštene informacije.
Takva je praksa barem u zemljama Europe. U SAD-u čelnicima i zaposlenicima Federalnih rezervi, središnje banke SAD-a, još nije zabranjeno trgovanje vrijednosnim papirima institucija koje nadziru.
Malverzacije u HNB-u su potencijalno jako opasne
No prošle godine je pokrenuta inicijativa i da se u SAD-u zabrani takva praksa jer su primijećene velike malverzacije insajderskim informacijama koje imaju čelnici Američke središnje banke. Raspravlja se i o ograničavanju trgovanja dionicama političarima koji sjede u Kongresu jer se primijetilo da njihove investicije ostvaruju puno bolje rezultate od ostatka tržišta, što budi sumnju u korištenje povlaštenih informacija.
Svaka država ima dvije grane ekonomske vlasti: fiskalnu politiku i monetarnu politiku. I jedna i druga su podložne korupciji i kriminalnim radnjama, iako je fiskalna politika puno češće u fokusu. Malverzacije onih koji su uključeni u monetarnu politiku su potencijalno puno opasnije od bilo čega što neki političar može napraviti.
Pravna i moralna odgovornost
Svi čelnici i zaposlenici HNB-a koji su uključeni u ovu aferu su sigurno bili svjesni da se radi o nepoštenom korištenju insajderskih informacija, premda takvo što nije jasno zabranjeno pravilima HNB-a. Dapače, može se pretpostaviti da nije zabranjeno upravo zbog toga da bi se oni mogli okoristiti tim informacijama, koje su im bile dostupne prije nego ostalim sudionicima na tržištu ili nisu bile javno dostupne.
Radi se o očitom nemoralnom kršenju pravila nepristranog i slobodnog tržišta, ali i potencijalnom kaznenom djelu, zbog čega ovu golemu aferu treba temeljito istražiti i sudski procesuirati.
Ostavke odgovornih su minimum koji treba očekivati, ako ne zbog pravne, onda zbog moralne odgovornosti. Radi se o potencijalno kriminalnim radnjama, a ne "samo" o sukobu interesa.