Rusija i Ukrajina pokazale su svijetu kako će izgledati ratovanje budućnosti - a Amerika i njezini saveznici na to nisu spremni. To je glavna poruka velike vojne vježbe koju su članice NATO-a provele u Estoniji prošlog svibnja, piše urednica Wall Street Journala Jillian Kay Melchior u komentaru za taj list.
Ono što se ondje dogodilo, a čiji se detalji sada prvi put iznose u javnost, razotkrilo je ozbiljne taktičke slabosti i ranjivosti u uvjetima intenzivnog ratovanja dronovima.
Vježba pod nazivom Hedgehog 2025 okupila je više od 16.000 vojnika iz 12 zemalja NATO-a. Sudjelovali su i ukrajinski stručnjaci za dronove, uključujući vojnike privremeno povučene s prve crte bojišnice.
Cilj je bio simulirati "sporno i zagušeno" bojište s različitim vrstama dronova, kaže potpukovnik Arbo Probal, voditelj programa besposadnih sustava estonskih obrambenih snaga. "Cilj je bio što prije stvoriti trenje, stres za postrojbe i kognitivno preopterećenje", rekao je Probal. Time se testira sposobnost vojnika da se prilagode pod vatrom.
U Ukrajini je fronta uglavnom zamrznuta, no Hedgehog je zamišljao bojište na kojem tenkovi i postrojbe još uvijek imaju određenu slobodu kretanja. U jednom scenariju borbena skupina od nekoliko tisuća vojnika, uključujući britansku brigadu i estonsku diviziju, pokušala je izvesti napad. No kako su napredovali, nisu uzeli u obzir koliko su dronovi učinili bojište transparentnim, navodi više izvora.
Borbena skupina NATO-a "samo je hodala okolo, bez ikakvog prikrivanja, parkirali su šatore i oklopna vozila", prisjeća se jedan sudionik koji je igrao ulogu neprijatelja. "Sve je bilo uništeno."
Tijekom vježbe Ukrajinci su koristili Delta, svoj sofisticirani sustav upravljanja bojištem. On prikuplja obavještajne podatke u stvarnom vremenu, koristi umjetnu inteligenciju za analizu velikih količina podataka, identificira mete i koordinira napade između zapovjedništva i postrojbi.
To omogućuje brzu proceduru "lanca ubijanja": uočiti metu, podijeliti informaciju i otvoriti vatru - sve unutar nekoliko minuta ili čak brže.
Jedan tim od desetak Ukrajinaca, koji je djelovao kao protivnička strana, izveo je protuudar na snage NATO-a. U otprilike pola dana simulirano su uništili 17 oklopnih vozila i izveli 30 "napada" na druge ciljeve.
Aivar Hanniotti, koordinator besposadnih sustava u Estonskoj obrambenoj ligi, vodio je protivničku postrojbu od oko 100 ljudi, uključujući Estonce i Ukrajince. Hanniotti, koji je u međuvremenu napustio redovnu vojnu službu, opisuje kako su rasporedili više od 30 dronova na području manjem od 10 četvornih kilometara. To je otprilike polovica zasićenosti dronovima kakva se danas vidi na ukrajinskoj fronti, iako potpukovnik Probal kaže da su suci vježbe ponekad kompenzirali tu razliku tako što su napade dronova bilježili kao dvostruko ili još razornije.
No čak i s manje izviđačkih kapaciteta nego u stvarnom ratu, "nije postojala mogućnost skrivanja", kaže Hanniotti. "Prilično smo lako pronalazili vozila i mehanizirane postrojbe i mogli smo ih vrlo brzo neutralizirati udarnim dronovima."
Ukupni rezultati bili su "užasni" za NATO snage, kaže Hanniotti, koji danas u privatnom sektoru radi kao stručnjak za besposadne sustave. Protivničke snage uspjele su "u jednom danu eliminirati dvije bojne", tako da "u smislu vježbe više nisu bile sposobne za borbu". NATO strana "nije uspjela ni doći do naših timova s dronovima".
Melchior ističe da zasluge idu Estoncima jer su natjerali saveznike da se suoče s vlastitim slabostima. Hedgehog je ujedno pokazao kako Ukrajinci mogu pridonijeti ukupnoj europskoj sigurnosti.
"Postoji samo ograničeno znanje koje možete steći gledajući snimke na internetu ili čitajući o onome što se događa u Ukrajini", kaže Sten Reimann, bivši zapovjednik estonskog Vojno-obavještajnog centra, koji je pomogao dovesti ukrajinske stručnjake za dronove na vježbu. Rezultati su, kaže, bili "šokantni" za vojne dužnosnike i vojnike na terenu.
Hedgehog se nije bavio političkim ili strateškim pitanjima poput nabave dronova. Estonija je mala zemlja, a ograničenja korištenja zemljišta ponekad su ograničavala kretanje postrojbi. Nijedna pojedinačna vježba ne može u potpunosti odraziti brzinu kojom se tehnologija dronova razvija tijekom stvarnog rata.
Ipak, vježba je pokazala koliko je bojište postalo vidljivo - i koliko to čini ranjivim svakoga i sve što se po njemu kreće. NATO će morati prilagoditi taktiku i pronaći bolje načine zaštite svojih tenkova i oklopnih vozila.
Još jedna lekcija jest potreba za bržom "kill chain" procedurom, što zahtijeva učinkovitiju suradnju pri izvođenju napada. U nekoj budućoj ratnoj vježbi NATO bi mogao razmotriti sučeljavanje Delte s usporedivom platformom za upravljanje bojištem koju je razvila američka vojska, kako bi se vidjelo kako stoje jedna naspram druge.
Postoji i prostor za poboljšanje komunikacije i koordinacije između postrojbi. Ukrajinci ubrzavaju napade dijeljenjem velikih količina podataka između zapovjedništva i postrojbi, no to je suprotno instinktu NATO-a da ograničava dijeljenje osjetljivih informacija.
"Lekcije nisu naučene kada ih identificirate", kaže umirovljeni general David Petraeus. "One su naučene tek kada razvijete nove koncepte, napišete novu doktrinu, promijenite organizacijske strukture, temeljito preuredite obuku, doradite programe razvoja zapovjednika, postavite nove materijalne zahtjeve koji pokreću proces nabave i čak promijenite kadrovsku politiku, regrutiranje i infrastrukturu."
Estonija pokušava provesti takve velike promjene. Ažurirala je obuku, taktiku i vojnu doktrinu za eru dronova. Također povećava obrambenu potrošnju i produbljuje suradnju sa svojom snažnom privatnom tehnološkom industrijom kako bi razvijala dronove i druge vojne inovacije.
No, prema riječima Marije Lemberg iz ukrajinske neprofitne organizacije Aerorozvidka, koja je poduprla razvoj Delte, previše članica NATO-a i dalje pokazuje "temeljno nerazumijevanje modernog bojišta" i obučava vojnike "prema doktrinama i priručnicima koji nisu prilagođeni današnjoj stvarnosti". Lemberg je pomogla koordinirati ukrajinsko sudjelovanje u Hedgehogu i nada se da će vježba poslužiti kao poziv na buđenje i temelj za intenzivniju razmjenu znanja između Kijeva i njegovih partnera.
Više izvora ispričalo je priču o jednom zapovjedniku koji je promatrao vježbu i zaključio: "Gotovi smo." Melchior je pitala estonskog potpukovnika Probala o toj reakciji.
Rekao je da je jedan od ciljeva vježbe bio potaknuti sudionike "da više razmišljaju, da budu kritični prema sebi i da se ne uljuljkaju u ono što sada rade". Je li vježba uspjela?
"Iz moje perspektive, misija je uspješno završena", rekao je Probal.