Predsjednik Kine Xi Jinping ovaj tjedan će biti domaćin na najvećoj vojnoj paradi u povijesti zemlje, u trenutku kada Peking nastoji sebe predstaviti kao čuvara novog međunarodnog poretka nakon dominacije SAD-a, piše Reuters.
Više od 20 svjetskih čelnika, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina i sjevernokorejskog vođu Kim Jong Una, okupit će se u Pekingu 3. rujna na obilježavanju 80. obljetnice japanske kapitulacije u Drugom svjetskom ratu.
Spektakl osmišljen do najsitnijih detalja trebao bi prikazati kinesku vojnu moć i diplomatski utjecaj u vrijeme dok američki predsjednik Donald Trump smanjuje inozemnu pomoć, povlači se iz međunarodnih institucija i vodi trgovinski rat protiv saveznika i rivala.
Neviđeno zajedničko pojavljivanje Xija uz Putina i Kima, koji će nadgledati prikaz najmodernije opreme poput hipersoničnih projektila i dronova, moglo bi postati definicijska slika parade – svojevrsna "osovina prevrata" koja prkosi Zapadu.
Za Kima, koji je u Kinu stigao svojim posebnim vlakom, ovo će biti prvo veliko multilateralno pojavljivanje i prvi put u 66 godina da sjevernokorejski vođa sudjeluje na kineskoj vojnoj paradi.
"Prisutnost Vladimira Putina, iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana i Kima Jong Una naglašava kinesku ulogu kao vodeće autoritarne sile svijeta", rekao je Neil Thomas iz Asia Society Policy Institutea. Dodao je da veći broj čelnika iz srednje, zapadne i jugoistočne Azije, u odnosu na paradu 2015., pokazuje napredak Pekinga u regionalnoj diplomaciji.
Prema državnoj agenciji Xinhua, svečanost počinje u 9 sati po lokalnom vremenu. Od zapadnih čelnika sudjeluju samo slovački premijer Robert Fico i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, obojica kritičari sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini.
Trump, čija je vojna parada u lipnju izazvala najveće prosvjede u SAD-u otkako se vratio na vlast, često naglašava svoje bliske odnose s Xijem, Putinom i Kimom, ali bez većih diplomatskih rezultata.
Xi je početkom tjedna okupio čelnike zemalja u razvoju u Tianjinu i pozvao ih na ravnopravniji multipolarni svijet te na promicanje "ispravne povijesne perspektive" Drugog svjetskog rata.
I sama parada dio je "rata sjećanja", u kojem Kina i Rusija nude alternativnu verziju povijesti nasuprot zapadnoj naraciji, za koju smatraju da podcjenjuje njihovu ulogu u borbi protiv fašizma, objavio je nedavno utjecajni washingtonski think-tank Brookings Institute.
Xi je rat prikazao kao prekretnicu u "velikom preporodu kineske nacije", kada je zemlja prevladala japansku invaziju i postala gospodarska i geopolitička sila.
Dok neki stanovnici po frizerskim salonima zahtijevaju patriotske i vojne frizure uoči parade, entuzijazam nije sveopći. Središte Pekinga tjednima je paralizirano sigurnosnim mjerama i kontrolama prometa.
Lokalne vlasti diljem zemlje mobilizirale su desetke tisuća volontera i članova Komunističke partije za praćenje potencijalnih znakova nemira, pokazuje Reutersova analiza oglasa za novačenje.
Tajvanski dužnosnici procjenjuju da će Peking na paradu potrošiti oko 5 milijardi dolara, što je otprilike 2 posto ukupnog obrambenog proračuna.
Na Zhihu, kineskom ekvivalentu Quore, jedan je korisnik napisao: "Nadam se da će potrošiti manje novca i uložiti ga u poboljšanje života ljudi." Objavu, koja je postala viralna, vlasti su u međuvremenu obrisale.