PRIJE samo nekoliko godina Njemačka je bila obećana zemlja za stotine tisuća Hrvata, koji su od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. sreću počeli tražiti izvan Lijepe Naše.
Pandemija koronavirusa, a potom i ruska agresija na Ukrajinu to su, kako se čini, promijenili. Njemačka je u ozbiljnim socioekonomskim problemima; njezine nove službene statistike pokazuju da sada mnogi Nijemci otkrivaju kako je inače živjeti u Hrvatskoj.
Sve više Nijemaca ne može podnijeti izvanredne financijske troškove
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku iz Wiesbadena, za gotovo trećinu ljudi u Njemačkoj neočekivano veliki troškovi premašuju njihove financijske mogućnosti. 31.9 posto stanovništva Njemačke prošle godine nije moglo spontano prikupiti 1150 eura ili više iz raspoloživog budžeta, javljaju njemački mediji.
Prema izračunima statističara iz Wiesbadena, ta je skupina bila veća u Njemačkoj nego u Francuskoj (27.6 posto) i Nizozemskoj (15.1 posto).
Njemačka se tako po ovoj statistici približava članicama EU poput Rumunjske, Hrvatske, Grčke, Cipra i Latvije, u kojima si i više od 40 posto stanovništva ne može priuštiti nikakve neplanirane veće troškove.
Njemački mediji šokirani rastom siromaštva
Njemački su mediji šokirani ovakvim razvojem situacije, masovno se upozorava na socijalne probleme sve većeg dijela stanovništva. Istovremeno, iz hrvatske perspektive, ono što je Nijemcima sada šokantno, u Hrvatskoj je uobičajena svakodnevica već godinama.
Dvije petine ljudi u Njemačkoj morale su se zadovoljiti neto prihodom manjim od 22.000 eura u 2021. godini. Petina stanovništva imala je neto ekvivalentni dohodak manji od 16.300 eura godišnje. Ekvivalentni dohodak je dohodak po stanovniku prilagođen učincima štednje u višečlanim kućanstvima, objasnio je Federalni ured. S druge strane, dvije petine (40 posto) stanovništva imale su prihod od 28.400 eura i više.
Inflacija više pogađa one s nižim primanjima
Prema riječima Bettine Kohlrausch, znanstvene direktorice Instituta za ekonomske i društvene znanosti (WSI) Zaklade Hans Böckler, koja je bliska sindikatima, radnici s nižim primanjima gubili su prihode češće od prosjeka i tijekom koronakrize i u proteklih nekoliko mjeseci.
"I prije svega obitelji s niskim prihodima trenutno moraju snositi znatno više stope inflacije specifične za kućanstva od bogatih kućanstava", objasnila je Kohlrausch.
Prema prvim službenim izračunima, potrošačke cijene u Njemačkoj u rujnu ove godine bile su 10 posto više od razine u istom mjesecu prošle godine. Inflacija je u Njemačkoj tako skočila na najvišu razinu od ranih 1950-ih. Energija i hrana mjesecima su najveći pokretači rasta cijena. Prema privremenim izračunima Federalnog zavoda za statistiku, energija je u rujnu 2022. koštala 43.9 posto više nego godinu ranije, a hrana je poskupjela 18.7 posto.
Cijene hrane i energenata će nastaviti rasti
Prema očekivanjima minhenskog Instituta Ifo, cijene u Njemačkoj će u nadolazećim mjesecima nastaviti rasti.
"Još je puno toga u planu, posebno za plin i struju", predvidio je voditelj ekonomskih aktivnosti na minhenskom institutu Timo Wollmershäuser. Prema posljednjem istraživanju Ifa, sve tvrtke u trgovini hranom žele povisiti cijene. Više od 92 posto drogerija, više od 87 posto restorana i 62 posto hotela planiraju poskupljenja. Ifo institut svaki mjesec anketira nekoliko tisuća tvrtki da bi dobio ove podatke.
Njemačka vlada stoga raznim mjerama pokušava rasteretiti ljude. Bettina Kohlrausch ističe da tek treba vidjeti hoće li paketi pomoći o kojima je odlučeno biti dovoljni da uklone financijske brige i terete ljudi. "To bi bilo dvostruko važno, za one koji su pogođeni i za društvo u cjelini", ističe ova ekonomistica.
Posebno ugrožena jednoroditeljska kućanstva
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 40 posto stanovništva s najnižim primanjima češće od prosjeka čine osobe iz jednoroditeljskih kućanstava. Gotovo dvije trećine (64.6 posto) njih imale su 2021. neto ekvivalentni prihod manji od 22.000 eura godišnje, a dobra trećina (33.2 posto) imala je prihod manji od 16.300 eura.
Mnogo je i odraslih koji žive sami u skupinama s najnižim dohotkom: više od polovine (53.2 posto) ove skupine zarađuje manje od 22.000 eura godišnje, gotovo trećina (32.2 posto) onih koji žive sami ima prihod manji od 16.300 eura. Također, oko polovina (50.1 posto) umirovljenika imala je 2021. godine neto prihod manji od 22.000 eura, a gotovo četvrtina (24.6 posto) raspolagala je s manje od 16.300 eura.