Stručnjaci se slažu da se Hrvatska mora odlučiti na taj korak jer još nema ustanovu koja bi se cjelovito i interdisciplinarno bavila krasem koji tvori polovicu hrvatskoga ozemlja i velik dio hrvatskog podmorja.
Dinarski kras je u svjetskim razmjerima školski primjer te vrste reljefa i osim prirodoznanstvene, ekološke i gospodarske strane ima veliku kulturološku važnost. Mnogobrojni međunarodni stručni izrazi za kras potječu s Dinarida, uključivo i sam naziv karst koji je germaniziran oblik slovenskog lokaliteta Kras u tršćanskom zaleđu. Mnogi takvi toponimi poznati su i u Hrvatskoj.
Po tvorbi i biološkoj baštini dinarski je kras jedan od najzanimljvijih u svijetu.
Skupina zemljopisničara s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu i vodstvo Ličko-senjske županije s gradom Gospićem predlažu otvaranje istituta u gradu Gospiću, koji nudi zgradu bivše vojarne u koju bi se smjestile tri komplementarne ustanove.
Tu ideju su javno obrazložili akademik Andrija Bognar i prof. dr. Dane Pejnović. Pejnović je za Hinu rekao da zamisao nije nova te da su Gospić kao sjedište predložili geomorfolozi na znanstvenom skupu 1987. u tom gradu.
Drugi krug predlaže otvaranje instituta u Zadru sa specijaliziranim dijelovima u drugim gradovima. Ideju je objavila skupina znanstvenika sa Sveučilišta u Zadru, javno je zastupa tamošnji rektor prof. dr. Damir Magaš, a podupiru geolozi s PMF-a u Zagrebu, akademik Ivan Gušić i prof. dr. Mladen Juračić. Za sjedište nude zgradu bivšega đačkog doma u gradskom središtu u Zadru.
Ministar Primorac izjavio je za Hinu da je stvar "još daleko od konkretnih odluka" te da će o svemu "presuditi" struka. Upozoren da su oko ideje o osnutku instituta za kras okupljeni isključivo stručnjaci geologije, ministar Primorac je izrazio spremnost da se uključe predstavnici svih bitnih struka kako bi se zajamčio cjelovit pristup proučavanju krasa.
"Predviđeno je da se u raspravu uključe biolozi, etnolozi i druge struke", rekao je za Hinu zadarski rektor prof. dr. Damir Magaš, obrazlažući inicijativu iz Zadra.
Prvi kongres speleologa negdašnje Jugoslavije, održan u siječnju 1954. u Postojni, čvrsto je preporučio da se zbog izvanredne prirode dinarskog krasa u svakoj republici osnuje institut za istraživanje tog fenomena.
Institut za istraživanja krasa osnovan je, međutim, jedino u Sloveniji (Institut za raziskovanje krasa). Ondje danas postoji i poslijediplomski studij iz karstologije i izvode se važni istraživački projekti, a Slovenija se smatra istaknutom svjetskom karstološkom zemljom. Karstologija je znanost koja se interdisciplinarno bavi krasem.
(Hina) xiluc yvl