"Zamrzavanje plaća je Sanaderova demagogija koja ide na teret siromašnih građana"

"NAJAVU premijera Ive Sanadera doživljavamo kao jednostranu odluku, a nikako kao dogovor socijalnih i koalicijskih partnera. Nisam baš dobro razumio sve ono što je danas rekao premijer Sanader, no za nas dileme apsolutno nema. Ukoliko umirovljenici ove godine ne dobiju božićnicu izlazimo iz koalicije s HDZ-om", kazao je za Index Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), koji je bio izuzetno ljut s obzirom na činjenicu kako je Sanader kao predsjednik HDZ-a potpisao koalicijski sporazum s HSU-om.

Sanader zamrzava plaće svima, ne samo njima

Kako božićnica može spasiti ekonomiju?

Naime, druga točka koalicijskog ugovora između te dvije stranke podrazumijeva isplatu božićnica umirovljenicima na kraju ove godine. Podsjetimo kako je Sanader danas objavio mjere protiv ublažavanja udara ekonomske krize na način da Vlada počinje štedjeti te najavio kako nema nikakvih darova za Božić u državnom i javnom sektoru te rezanje troškova reprezentacije

"Ne razumijem kako neisplaćivanje božićnica može spasiti hrvatsku ekonomiju. Koja je to računica? Nadam se kako je Sanader govorio o mjerama za sljedeću godinu a ne za ovu, jer ponavljam, ukoliko je to istina za nas dileme nema i izlazimo iz koalicije. Također, ako je istina da umirovljenici neće dobiti božićnicu očekujem da to Sanader jasno i kaže", kazao je Hrelja dodajući kako se o božićnici za umirovljenike u 2009. godine može pregovarati, no za ovu - nikako.

Jednostrana odluka

Podsjetimo, kako je nedavno HSU pokrenuo u saborsku inicijativu Prijedlog zakona o prigodničarskom novčanom primanju – božićnici. Prema prijedlogu HSU-a, najveću božićnicu dobili bi umirovljenici s najmanjim mirovinama. No, kako kaže Hrelja najave Sanadera o "stezanju kaiša" bile su jednostrane te nisu proizašle iz međusobnih dogovora s partnerima, te je rekao kako će se o svemu dodatno informirati.

"Očekivao sam i očekujem kvalitetan dijalog nakon čega bi proizašle mjere protiv dara ekonomske krize u našoj zemlji, a ne ovakav istup premijera Sanadera bez da se konzultirao s ostalim", kazao je na kraju Hrelja.

Lesar: To je čista demagogija

Nezavisni saborski zastupnik Dragutin Lesar te bivši sindikalist i zastupnik HNS-a, Sanaderovu najavu o zamrzavanju plaća u 2009. godini je nazvao čistom demagogijom.

"Ako se dobro sjećam to isto je već napravila Milka Planinc, te je ovaj potez nešto iz ropotarnice povijesti socijalističke ekonomije. Zamrznut će plaće ali tako sigurno neće zaustaviti porast troškova i inflacije. Tako da  Sanader ovo radi isključivo na teret siromašnih jer inflacija za radnika koji prima prosječnu plaću iznosi čak 26,4 posto, a ne 6 posto koliko pokazuju službeni podaci. Poslodavci su ovu Sanaderovu najavu jedva dočekali te, budite uvjereni, oni odmah, prije njega, potrčati da to naprave sa plaćama svojih zaposlenika", rekao nam je Lesar.

Bolja metoda bi bila odustajanje od Sanaderovih megalomanskih projekata

Lesar kaže kako nema sumnje da će ovom metodom Sanader uštedjeti proračunski novac, ali ne vjeruje kako će to dati rezultate u borbi sa ovom velikom ekonomskom krizom.

"Puno bolja metoda bi bilo odustajanje od ovih glomaznih građevinskih projekata poput izgradnje Pelješkog mosta i novog terminala Zračne luke Zagreb. Sanader je u posljednjih pet godina Hrvatsku u svijetu zadužio za 16 milijardi dolara. 2004. godine kada je došao na vlast cjelokupni dug Hrvatske sa onim iz Jugoslavije je iznosio 19 milijardi da bi ga sportskim dvoranama i sličnim projektima u ovih pet godina on povećao za 16 milijardi. U te projekte je išao iz čiste megalomanije da dokaže kako je on jak i moćan a to se sada obija o glavu svim građanima. Jednostavan zaključak je da je ovo zamrzavanje plaća čista demgogija", bio je oštar Lesar komentirajući najnoviju Sanaderovu umotvorinu.

Jurčić: Vlada ne zna što radi

"Radi se o mjerama Vlade koja je ne zna što radi, nema ideju te nema odgovore na krucijalna pitanje. Najave premijera Ive Sanadera koji govori o stagnaciji rastu plaća iduće godine samo govore da trenutna vlast u Hrvatskoj nema ideju kako se boriti s globalnom financijskom krizom", rekao je za Index Ljubo Jurčić iz SDP-a komentirajući najave premijera Sanadera.

Naime, kako ističe Jurčić vlada bi i u slučajevima krize trebale ići na mjere kojima bi se povećavala proizvodnja i utjecalo na rast standarda građana, a nikako ne posezati za mjerama restrikcije slobodnog dohotka. Treba podsjetiti kako je nedavno SDP govoreći o prijedlozima ublažavanja udara financijske krize na standard građana predložio dijametralno suprotne mjere nego je danas govorio Sanader.

Bezidejni Sanader

Naime, predložena je izmjena i dopuna Zakona o PDV-u, prema kojoj bi se međustopa od 10 posto odnosila na ulja i masti; dječju hranu, opremu i pelene; prirodni plin, električnu energiju, grijanje i tekuća goriva. Također, ukazali su na potrebe Izmjena i dopunama Zakona o doprinosima kojima bi se nastojalo povećati neto plaća zaposlenih te izdavanja za drugi mirovinski stup.

"Sve su to kratkoročne i dugoročne ekonomske mjere kojima se ublažava udar financijske krize na standard građana, no umjesto toga premijer Sanader pokazao je danas svojim najavama kako uopće nema ideju obuzdavanja krize", rekao je na kraju Jurčić komentirajući HDZ-ove prijedloge za ublažavanje globalne financijske krize.

Matijašević: Sanaderove mjere nisu konačne

S druge pak strane, Ozren Matijašević predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS), rekao je nije mjere premijera Sanadera nije doživio kao ona konačne, već će sindikati pokušati utjecati da ne pogode one koji su najslabiji.

"Za nekoliko dana Sindikati će se očitovati o mjerama koje je danas najavio premijer Sanader, no sasvim sigurno tražit ćemo da se one odnose prije svega na one koji imaju plaće iznad državnog prosjeka", ističe Matijašević dodajući kako su sindikati svjesni trenutne situacije odnosno globalne financijske krize i svjetske recesije, no upravo zato bi trebalo zaštiti one slabijeg imovnog stanja.

"Naravno uvjet za zamrzavanje plaće svakako bi bilo da Vlada i dalje paralelno radi na procesima smanjivanja cijena prehrambenih artikala. Primjerice kruha, gdje je podignuta cijena u vrijeme kada je rasla cijena goriva i pšenica, a sada kada se ona smanjila cijena kruha ostala je ista", primijetio je Matijašević dodajući kako će u sljedećim dogovorima sindikata i Vlade najviše biti pogođeni sindikati djelatnika u javnim i državnim ustanovama.

I.Ć./D.M.
Foto: Index

Pročitajte više