Po tom pravilniku za sada je određeno oko 80 lokacija na kojima će biti dopušteno ronjenje. Ronilačku skupinu tvorit će najviše 15 ronilaca s jednim voditeljem, a ronjenje će nadzirati Ministarstvo kulture, odnosno stručnjaci za zaštitu podmorskoga kulturnog blaga i ovlaštene osobe Lučke kapetanije i Pomorske policije.
Stručnjaci za podvodnu arheologiju na Jadranu utvrdili su da je za ronioce zanimljivo četrdesetak antičkih lokaliteta, zatim četiri novovjeka i 27 lokaliteta otvorenih za posjete.
Zamjenik ravnatelja policije Milan Pemper drži kako će se taj pravilnik uvesti red u očuvanje kulturnih dobara, t.j. da će takav način ronjenja onemogućiti krađu podmorskoga blaga.
Istaknuta je i vrlo dobra suradnja Ministarstva kulture i Ministarstva unutarnjih poslova u zaštiti tih dobara. Novinari su izviješćeni i o najposjećenijim podmorskim lokalitetima, koji su i najprivlačniji za ronioc. Među njima su arheološki parkovi u blizini Mljeta i Cavtata te mjesta potopljenih brodova od antičkih vremena do Drugoga svjetskog rata.
Jedno takvo zanimljivo nalazište je u rovinjskim vodama, a riječ je o brodu "Baron Gautsch", koji je, tvrdi se, potopljen 1914.