Foto: Lipovica.hr
TVORNICA radijatora Lipovica prošle godine imala je gubitak od čak 47,15 milijuna kuna. Lipovica već više godina gomila gubitke, a inače, radi se o tvrtki u državnom vlasništvu.
Prihodi i gubitak Lipovice (Izvor: Poslovna.hr)
"Uzrok gubitka u 2016. godini od 47,15 milijuna kuna je zbog revalorizacije vrijednosti poduzeća koja je napravljena u 2016. godini, a ne iz poslovnih razloga. Dugi niz godina nije napravljena procjena vrijednosti poduzeća, odnosno od 2002. godine kada je bilo odvajanje Proizvodnje radijatora od tadašnje kaznionice u novostvoreno poduzeće Lipovica d.o.o.", stoji u odgovoru Fresla.
Uprava: Zbog smanjenja prodaje smo u gubicima, kad poraste prodaja, bit ćemo u dobicima
Zanimljiv odgovor dobili smo na pitanje zašto Lipovica godinama posluje s gubitkom.
"Poduzeće Lipovica d.o.o. posluje s gubitkom zbog smanjenja prodaje aluminijskih radijatora. Pozitivni rezultat će se ostvariti povećanjem prodaje aluminijskih radijatora i ostalih aluminijskih odljevaka za različite kupce", odgovorio nam je Fresl.
Plaća direktora Lipovice iznosi oko 19.500 kuna neto.
Kapital Lipovice u razdoblju od 2012. do 2016. smanjen je za oko 60 milijuna kuna - s 102,3 na 42,1 milijuna, tako da, ako nastave tim tempom, za koju godinu mogli bi "pojesti" sav kapital tvrtke, a nama ne preostaje ništa drugo nego da čekamo da jednog dana poraste prodaja radijatora, ako do tada ne završe u stečaju.
Nitko neće "obiteljsko srebro"
Ministarstvo državne imovine kaže da su u dva navrata pokušali naći kupca za Lipovicu, no nije se javio kupac koji bi bio spreman dati obvezujuću ponudu. Sada je u planu dokapitalizacija, za koju se porezni obveznici mogu nadati da neće biti provedena javnim novcem jer, ako ga do sada nisu uspjeli prodati, teško da će i u dokapitalizaciji biti navala na ovaj komadić "obiteljskog srebra", kako neki vole nazivati propale državne firme.
"Poslovni udjel Društva ponuđen je na prodaju u dva navrata, prvotno u listopadu 2014. godine te u listopadu 2015. godine, a sve sukladno odredbama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH. Nažalost, iako je u prvom krugu iskazan interes za kupnju Društva, u drugom krugu ni na jednom natječaju nije zaprimljena obvezujuća ponuda za kupnju. U narednom razdoblju razmotriti će se restrukturiranje Društva kroz model dokapitalizacije. Cilj provedbe restrukturiranja je u konačnici i pokušaj pronalaska strateškog partnera putem dokapitalizacije. Na taj način bi nakon provedene dokapitalizacije, Društvo indirektno bilo privatizirano", stoji u odgovoru Ministarstva državne imovine.
Raste broj državnih tvrtki
Usprkos općeraširenom mišljenju da je privatizacija državne imovine u zamahu, podaci Instituta za javne financije pokazuju da se broj državnih tvrtki zapravo povećava, čime hrvatska ekonomija lagano plovi u smjeru Sjeverne Koreje, a ne bogatih zapadnih zemalja, u kojima država možda ima kontrolu u nekoliko stvarno strateških tvrtki, ali sasvim sigurno ne proizvodi pekmeze ili radijatore. Kako se kreću te brojke, možete vidjeti u donjoj tablici.
Izvor: Institut za Javne financije