“KAD vjetar puše i purani lete” - tako glasi stara burzovna izreka koja znači da kada vlada pretjerani optimizam na burzi, kad sve dionice rastu, rastu i one koje za to nemaju fundamentalnih razloga. U ulozi letećeg purana sada se našla se Plenkovićeva vlada koja - iako nije učinila ništa bitno kako bi poboljšala poslovnu klimu, olakšala poslovanje i porezno rasteretila rad, ojačala pravosuđe i pojednostavila pravni okvir - isporučuje niz pozitivnih rezultata koje pokušavaju pripisati svom radu. BDP je u prvom kvartalu porastao za gotovo 4 posto, raste kreditni rejting, javni dug pada, javne financije su u plusu, a nezaposlenost na rekordno niskoj razini.
Agencija Fitch je nedavno podigla kreditni rejting Hrvatske na investicijsku razinu, a svoju odluku objasnili su dobrim fiskalnim rezultatima, odnosno plusom u proračunu, i padom javnog duga. No isto tako, a to se tiče politike vlade, upozorili su da je “ zemlja i dalje suočena s važnim strukturnim izazovima koji će ograničiti srednjoročni rast na dva posto”, a pri tome su naglasili slabosti u poslovnom okruženju, složeni okvir javnog sektora, slabo korporativno upravljanje, još uvijek visoki javni dug i probleme u ključnim sektorima poput energetike i zdravstva.
Iako je vlada zaista ograničila rast javnog duga, te je on iznosi oko 287 milijardi kuna, Hrvatska je i dalje najzaduženija među usporedivim zemljama. Rast ekonomije rezultirao je padom javnog duga prikazano kao postotak BDP-a te je krajem prošle godine iznosio 74,6 posto BDP-a. No kada to usporedimo sa zemljama poput Češke gdje je dug 32,7, ili Slovačke gdje je 48,9 posto BDP-a, jasno je da je Hrvatska i dalje prilično visoko zadužena zemlja.
Nezaposlenost u Hrvatskoj 8,5, u Češkoj 2,2 posto
Što se tiče nezaposlenosti, ona je također značajno pala, te je trenutno na Zavodu za zapošljavanje kao nezaposleno evidentirano 113 tisuća osoba. To je daleko od brojki od 200 do 400 tisuća nezaposlenih koje su se često javljale proteklih desetljeća. Nezaposlenost je tijekom prošle godine iznosila 8,5 posto, no opet, kada se taj postotak usporedi sa sličnim zemljama, Hrvatska i dalje “strši”. Tako je recimo Češka tijekom prošle godine imala prosječnu nezaposlenost od samo 2,2 posto, Mađarska 3,7 posto, Poljska 3,9 posto itd.
Hrvatska nije napravila ništa za poboljšanje konkuretnosti i zato zaostaje
Također, iako je nezaposlenost dijelom pala zbog rasta ekonomije i otvaranja novih poslova, još značajniji utjecaj na pad nezaposlenosti imalo je masovno iseljavanje koje je “očistilo” tržište rada, a to je nešto čime se nitko normalan ne može biti zadovoljan.
BDP je u prvom kvartalu porastao za 3,9 posto, no tu razinu rasta malo tko očekuje da će se održati. I sama vlada očekuje da će rast na godišnjoj razini biti oko 2,6 posto. Hrvatska je znatno sporija u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe poput već spomenute Češke, Slovačke ili Poljske, koje rastu po stopama od 4, 5 posto.
Zašto je hrvatska ekonomija toliko sporija u odnosu na usporedive zemlje? Dovoljno je pogledati istraživanja o konkurentnosti zemalja i poslovnoj klimi i vidljivo je da Hrvatska na tim listama ne napreduje te je uglavnom među najgorim zemljama EU.
>Hrvatska na dnu ljestvice konkurentnosti u društvu Venezuele, Mongolije...
>Zbog korupcije i kriminala svaka druga tvrtka više ne bi ulagala u Hrvatsku
>Hrvatska po lakoći poslovanja pala za sedam mjesta, gora od Srbije i Rumunjske