Zašto Kinezi prosvjeduju? Ljudi nisu smjeli bježati iz goruće zgrade zbog lockdowna

SMRTONOSNI požar u Urumqiju, gradu u zapadnoj regiji Xinjiang koji je od kolovoza pod strogim covid restrikcijama, bio je neposredan povod za prosvjede koji su se ovog vikenda proširili Kinom. Iako su prorežimski mediji inzistirali da su stanovnici zapaljene zgrade mogli pobjeći iz svojih stanova, mnogi ljudi vjeruju da su upravo covid-mjere pridonijele velikom broju smrti. 

>> Razvoj događaja pratite uživo na Indexu

No bijes zbog posljedica državne zero-covid politike u Kini raste već mjesecima, potaknut brojnim drugim smrtima i patnjama, za koje mnogi smatraju da su se mogle izbjeći.

• Ranije ovog mjeseca obitelj u gradu Zhengzou rekla je kako je njezina beba preminula jer je hitna pomoć kasnila zbog covid-restrikcija.
• U rujnu je stanovnicima Chengdua bilo zabranjeno pobjeći iz stanova tijekom i nakon potresa magnitude 6.6 po Richterovoj ljestvici, u kojem je smrtno stradalo 65 ljudi.
• U rujnu je u Guizhou došlo do prometne nesreće autobusa koji je prevozio stanovnike u obaveznu karantenu. Poginulo je 27 putnika.
• U listopadu je u karanteni preminula 14-godišnja djevojčica nakon što je dobila temperaturu, ali u centru za karantenu nije dobila liječničku skrb, rekao je njezin otac.
• Tijekom lockdowna u Šangaju u travnju mnogi ljudi su se žalili na nedostatak hrane i teške uvjete u kojima su živjele starije osobe, koje su prisilno odvedene u centre za karantenu.

Kineski lider Xi Jinping inzistira da je cilj zero-covid politike spašavanje života. Kina je službeno objavila tek nešto više od 5200 smrti od koronavirusa, što je znatno manje od drugih zemalja. Doduše, pitanje je koliko su službeni kineski podaci vjerodostojni.