Neke arapske zemlje stale su u obranu Izraela od Irana. Zašto?

Foto: EPA

Neke arapske zemlje priskočile su u pomoć Izraelu za vrijeme snažnih iranskih napada tijekom vikenda. DW piše o razlozima zbog kojih su Jordan i Saudijska Arabija stali na stranu Izraela.

Iran je u noći sa subote na nedjelju ispalio više od 300 raketa i bespilotnih letjelica na ciljeve u Izraelu - kao odmazdu za navodni napad Izraela na iransko veleposlanstvo u Damasku u kojem je poginulo nekoliko osoba. Saveznici Izraela stali su u njegovu obranu: britanske i američke zračne snage pomogle su u odbijanju iranskih napada. I Francuska je očito sudjelovala u tome, iako nije jasno jesu li francuske jedinice ispaljivale rakete.

Veliku pozornost privukla je činjenica da su jordanske zračne snage pružile podršku Izraelu. Susjedna zemlja je naime otvorila svoj zračni prostor za izraelske i američke zrakoplove, a očito je i sudjelovala u obaranju bespilotnih letjelica koje su povrijedile njezin zračni prostor. Agencija Reuters izvještava da su stanovnici Jordana primijetili veliku aktivnost u zračnom prostoru. Na društvenim mrežama kružile su snimke ostataka oborene bespilotne letjelice na jugu jordanskoga glavnoga grada Amana.

"Pored toga, zaljevske države, uključujući i Saudijsku Arabiju, možda su igrale indirektnu ulogu, jer su u njima smješteni zapadni sustavi za protuzračnu obranu, zračni nadzor i mogućnost dopunjavanja goriva u zrakoplove, što je sve nužno za tu operaciju", piše britanski Economist.

Izraelci i Arapi mogu surađivati

Neki komentatori su odmah u svojim objavama slavili arapsko sudjelovanje, ističući da to dokazuje da Izraelci i Arapi mogu surađivati i da Izrael nije sam na Bliskom istoku, kao što su istaknuli Anshel Pfeffer, kolumnist liberalnog izraelskog lista Haaretz, i Mairav Zonszein iz think tank instituta International Crisis Group.

"Napadi Irana su iza Izraela okupili još više onih koji ga podržavaju iz cijelog svijeta, uključujući utjecajne arapske države koje su kritične prema izraelskoj ofenzivi na Gazu, ali ipak podržavaju odgovor na iranske napade dronovima", rekao je Julien Barnes-Dacey, šef programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri Europskom vijeću za vanjske poslove (European Council on Foreign Relations).

Jordan je jedan primjer, tamošnja vlada ekstremno kritički gleda na postupanje Izraela u Gazi. Jedna od pet osoba u Jordanu, uključujući i tamošnju kraljicu, ima palestinsko podrijetlo i u proteklim tjednima došlo je do sve većih neprijateljski nastrojenih prosvjeda protiv Izraela.

Zajednički saveznik u SAD-u

Istovremeno, Jordan dijeli granicu s Izraelom, nadzire džamiju Al-Aksa i Brdo hrama u Jeruzalemu, jedno od najvažnijih svetih mjesta za muslimane, židove i kršćane, i surađuje s izraelskim vlastima - uglavnom iza kulisa. No, i Sjedinjene Američke Države su važan saveznik te zemlje.

Jordan, stoga, mora izbalansirati mnoge suprotstavljene interese kako bi osigurao političku stabilnost zemlje i njezinu obranu. Tamošnja vlada je brzo jasno naglasila da je podrška Izraelu također čin samoobrane. "Neki objekti koji su prošle noći prodrli u naš zračni prostor presretnuti su jer su predstavljali prijetnju našem stanovništvu i gusto naseljenim područjima", navodi se u izjavi vlasti. "Dijelovi (presretnutih objekata) pali su na naš teritorij i nisu načinili značajniju štetu."

I Saudijska Arabija postupa slično kao i Jordan. Vlada nastoji balansirati vlastite interese s međunarodnim saveznicima i istovremeno voditi vlastitu realnu politiku u vezi s konfliktom u Gazi.

Zainteresiranost za normalizaciju

Saudijska Arabija je u vrijeme terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. bila u fazi normalizacije odnosa s Izraelom. U napadu je poginulo oko 1200 ljudi. Tijekom kasnijih izraelskih vojnih operacija u Gazi je tijekom proteklih mjeseci smrtno stradalo više od 33.000 ljudi. Saudijska Arabija je za sada obustavila proces približavanja Izraelu.

Saudijska vlada zagovara primirje u Gazi i kritizira izraelsko postupanje u tom obalnom pojasu. Međutim, insajderi kažu da je Saudijska Arabija i dalje iza kulisa zainteresirana za poboljšanje odnosa s Izraelom.

Bilo da su tijekom vikenda djelovali u interesu Izraela ili ne: Saudijci imaju mnogo drugih razloga da obaraju iranske rakete.

Već desetljećima su Bliski i Srednji istok podijeljeni po vjerskim linijama. U zaljevskim arapskim državama je većinsko muslimansko sunitsko stanovništvo, dok je u Iranu većinski perzijsko i muslimansko šijitsko. Tamošnja međusobna neprijateljstva podsjećaju na sukobe u Europi, gdje su se dvije velike religije, katolici i protestanti, okrenuli jedni protiv drugih – na primjer u Sjevernoj Irskoj.

Desetljeća sukoba

Države poput Iraka, Sirije i Libanona su, međutim, multietničke i multireligijske, s mješavinom šijita i sunita, kao i drugih religija i brojnih etničkih skupina. U mjeri u kojoj su Iran i zaljevske države tamo pokušavali proširiti svoj utjecaj, oni su se našli između dvije vatre.

Tu u igru dolaze oni koji zastupaju iranske interese i vode tzv. proxy rat u njegovo ime. Riječ je o šijitsko-muslimanskim organizacijama koje od Irana dobivaju financijsku, vojnu, logističku, pa čak u određenoj mjeri i ideološku podršku. Među njima su jemenski pobunjenici Huti, savez pretežno šijitskih milicija u Iraku, kao i politička i vojna krila Hezbolaha u Libanonu. Tu pripada i Hamas, iako je u njegovim redovima najviše Palestinaca, koji su pretežno suniti.

Regionalni akteri

I te skupine su bile uključene u napad ovog vikenda, ispaljivale su rakete iz Jemena, Iraka i Sirije na Izrael. U Iraku je, navodno, američka vojska koja je tamo stacionirana, prema nepotvrđenim izvještajima, oborila nekoliko ispaljenih raketa. Nije sasvim jasno jesu li Saudijci presreli rakete iz Jemena, za razliku od prošle godine, kada su neutralizirali rakete Huta.

"Regionalni akteri, prvenstveno Saudijska Arabija i Jordan, koji su navodno presreli iranske dronove, tvrdit će da su morali zaštititi vlastiti zračni prostor", istaknuo je u svojoj analizi Masoud Mostajabi, direktor programa za Bliski istok u američkom think tanku Atlantic Council.

"Međutim, ako se ovi napadi prošire u veći konflikt između Izraela i Irana, države u toj regiji, koje se smatraju braniteljima Izraela, mogle bi postati mete i biti uvučene u regionalni požar. To što je mnogo toga u igri, moglo bi ih potaknuti da posreduju između suprotstavljenih strana kako bi okončali konfrontaciju", zaključio je.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.