Protokolom 7 o proširenju, trebaju se unijeti promjene u režimu trgovine s Europskom unijom s obzirom da Hrvatska sa šest od 10 pristupajućih zemalja zasad trguje na temelju bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, koji prestaju vrijediti nakon njihova ulaska u EU 1. svibnja ove godine.
Slovenija, Slovačka, Mađarska, Češka, Poljska i Litva zatražile su povećanje bescarinskih izvoznih kvota za pojedine skupine prehrambenih proizvoda, dok za industrijske proizvode nisu pokazale interes. Te zemlje nisu strana u pregovorima s Hrvatskom, nego Europska komisija.
Preostalih 30 posto proizvoda, koliko je ostalo za daljnje pregovore, puno su osjetljiviji, što će se pokušati riješiti na sljedećem krugu pregovora. Hrvatska je strana predložila da se sljedeći krug pregovora održi 17. ožujka u Zagrebu.
Riječ je osjetljivim proizvodima poput mlijeka i mlječnih prerađivina, živih goveda i goveđeg mesa, svinja i svinjskog mesa.
Prema Božiću, ključ pregovora je u ribarstvu, gdje Hrvatska pokušava dobiti povećanje kvota za izvoz. Hrvatska ima ograničene kvote za izvoz ribljih proizvoda u Europsku uniju, dok je na tržište šest pristupajućih zemalja mogla izvoziti uz nultu carinsku stopu i neograničeno.
Najpozitivnija stvar za hrvatsko gospodarstvo jest to što će i na tržište šest pristupajućih zemalja dobiti apsolutno slobodan pristup tržištu, rekao je Božić.
No, kod nekih proizvoda postoji problem druge vrste. Tako Hrvatska od 1. svibnja neće više moći izvoziti svinje u Sloveniju, jer su one cijepe protiv svinjske kuge, što nije u skladu s europskim propisima.
(Hina) xsv ybr