Zbog nesposobnosti državnih službenika Drago i njegova obitelj mogli bi ostati na ulici!

ZA MNOGE hrvatske građane Božić je barem taj jedan dan u godini kada se mogu opustiti u društvu obitelji i prijatelja i zaboraviti na svakodnevne brige. Ali ne i za Dragu D. (podaci poznati redakciji) i njegovu obitelj iz Batinjana kraj Daruvara.

Čak ni na Božić Drago se ne može opustiti, jer nikad ne zna kada bi mu netko mogao zakucati na vrata i zamoliti ga da napusti kuću koju je za svoju obitelj izgradio vlastitim rukama. Da stvar bude još gora, za takve probleme može zahvaliti ne vlastitim krivim procjenama, već nesposobnosti državne birokracije.

Lažnom punomoći prevarila državu

Naime, zemljište na kojoj je izgradio svoju kuću Drago je dobio od Republike Hrvatske, od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva posredstvom Agencije za promet i posredovane nekretninama (APN). Radi se o čestici zemljišta koje je Hrvatska 2004. godine otkupila od Stojana Bjelajca, Ranka Bjelajca i Đurđe Zimonje, koji su nekad živjeli u Batinjanima, ali tijekom turbulentnih devedesetih morali su se preseliti u Srbiju.

Ispostavilo se, međutim, da Dragana Kovačević, koja je navedeni trojac predstavljala prilikom kupoprodaje nije na to imala pravo; potpis Stojana Bjelajca na dokumentu koji joj daje punomoć je falsificirala, zbog čega je protiv nje podignuta kaznena prijava. Osuđena je na devet mjeseci zatvora.

Izgradio kuću, a sada bi mogao ostati bez nje

Sve to skupa Dragu vjerojatno ne bi zanimalo, da Stojan i Ranko Bjelajac i Đurđa Zimonja nisu na Općinskom sudu u Daruvaru pokrenuli postupak kojim su zatražili povrat zemljišta na kojem je u međuvremenu niknula Dragina kuća.

"Kada sam dobio zemljište od RH, bilo je zapušteno, obraslo u korov, prepuno smeća... Na njemu se nalazila ruševina, koja je nekad bila kuća. Prije nego sam o vlastitom trošku počeo graditi kuću za svoju obitelj, uz tek nešto osnovnog građevinskog materijala koji sam dobio od države, morao sam zemljište dobro počistiti. Kada je kuća bila završena, mislio sam da sam time konačno riješio svoje stambeno pitanje", priča nam Drago, izbjegli Hrvat iz Bosanske Posavine, bivši član HVO-a, koji je već jednom deložiran iz kuće u koju ga je država smjestila.

Nisu mu ni rekli da se vodi spor

U novu se kuću Drago uselio krajem 2004. godine, a prvi problemi pojavili su se 2009. kada je, sasvim slučajno, saznao da se oko njegovog zemljišta na sudu vodi spor. Nitko od državnih institucija, naime, nije Dragu obavijestio da bivši vlasnici traže povrat zemljišta koje mu je država darovala. Uzrujan i zatečen, Drago je otišao u Državno odvjetništvo u Daruvaru, ne bi li saznao o čemu se točno radi.

"Državna odvjetnica me primila i iznenadila se saznavši da netko uopće živi na toj zemlji i da sam na njoj sagradio kuću. Rekla je da su to korisna saznanja i da će zahvaljujući novim informacijama bez problema pobiti zahtjev bivšeg vlasnika za povratom zemljišta", prisjeća se Drago.

Međutim, dogodilo se upravo suprotno: Općinski sud u Daruvaru presudio je u korist tužitelja, da bi presudu pravomoćno u travnju 2010. godine potvrdio i Županijski sud u Bjelovaru. Tom je presudom zemljište na kojem je Drago izgradio svoj obiteljski dom i službeno postalo vlasništvo bivših vlasnika. Dragu o presudi nitko nije obavijestio, s obzirom da nije bio stranka u postupku, niti je mogao uložiti bilo kakvu žalbu.

Država ne nudi pomoć

Pomoć je Drago zatim zatražio od svih državnih institucija kojih se mogao sjetiti. Pisao je na adresu predsjednice vlade Jadranke Kosor, predsjednika RH Ive Josipovića, ministra branitelja Tomislava Ivića, ministra regionalnog razvoja Božidara Pankretića, glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, APN-a... Odgovori koje je dobio uglavnom su birokratske prirode, u kojima mu se u rukavicama poručuje da je prepušten sam sebi.

Iz APN-a mu je tako poručeno da pokrene sudski postupak kojim bi razriješio ovaj slučaj, a iz Ureda predsjednika dobio je dopis u kojem ga se obavještava da Josipović nema ovlasti miješati se u rad pravosuđa, uz savjet da se posluži "raspoloživim pravnim sredstvima". Kosorica i ministri kojima se obratio preko svojih su pomoćnika obećavali kakvu-takvu pomoć, ali sve je ostalo na suhim birokratskim frazama.

Pročitajte više