U STRANIM medijima osvanuo je članak u kojem se opisuje bogatstvo hrvatske prirode i faune koja obitava u našem podzemlju. Kako prenosi BBC, mnoge bi životinjske vrste, stare i po nekoliko milijuna godina mogle biti istrijebljene zbog posljedica zagađenja i razvoja u Hrvatskoj.
Tako tvrde i ing. Jana Bedek i njezin tim bio-speleologa, koji su nedavno otkrili kako balkanske podzemne mreže spilja, osobito one u Hrvatskoj posjeduju najbogatiju spiljsku faunu na svijetu.
Naša bio-speleologinja, nagrađena prestižnom nagradom Whitley za svoj rad na konzervaciji, rekla je kako druge države imaju bogat životinjski svijet u svojim prašumama, morskim ekosustavima, no mi posjedujemo spiljsku faunu, što je na svjetskom nivou itekako velika stvar.
Jedinstven podzemni ekosustav
Podzemni ekosustav u Hrvatskoj stvarno je neuobičajen. Kao prvo, u njemu obitavaju samo životinje zbog toga što u potpunom mraku fotosinteza nije moguća. Ispod površine svoj su dom pronašli pauci, gusjenice, endemične slatkovodne spužve, rakovi, škorpioni, i na posljetku čovječja ribica, koja može živjeti i do sto godina.
Na svjetskom nivou činjenica da par metara ispod zemlje po kojoj hodamo obitava tako raznovrstan zasebni svijet možda i je velika stvar, no na političkom i ekonomskom nivou Hrvatska i njezina velika želja za razvitkom te veliki apetiti nekih političara i graditelja prijete uništavanjem prirodnog blaga.
Bilo bi jako žalosno, ali i neprihvatljivo da zbog ljudske djelatnosti i razvitka izumru možda čak i najstarije živuće vrste na europskom kontinentu.
Infrastruktura uništava špilje
Oko 41 posto hrvatskog tla leži na masivnim naslagama vapnenačkih stijena. Jedan od najvećih i najbogatijih spiljskih sustava na ovim prostorima, Vilinska spilja pored Dubrovnika, skoro pa je hvalisava svojom arheološkom i biološkom vrednotom. Među razbijenim rimskim amforama koje leže razbacane po podu može se pronaći i atenska lončarija ukrašena sovom, simbolom božice Atene. No, ta je spilja predviđena za izgradnju hidroelektrane, a ako se taj projekt realizira spilja će se zaliti betonom i zatim potopiti.
Kornelija Pintarić, šefica Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture, prihvaća činjenicu da je neizbježno što će, unatoč trudu za očuvanje okoliša, neke spilje biti izgubljene.
"Neke su spilje uništene zbog potrebe za izgradnjom vrlo važnih državnih infrastruktura.", rekla je, dok mnogi borci za očuvanje prirode smatraju kako približavanje ulaska u EU ima suprotan učinak.
U EU takvi projekti neće biti mogući
Bedekova i njezini kolege uvjereni su kako pravila EU-a nikad ne bi dopustila da se realiziraju planovi poput onih osmišljenih za Vilinsku spilju, a sa druge strane vjeruju da se upravo zato mnogi investitori itekako žure ne bi li ishodovali potrebne dozvole prije nego Hrvatska postane europskom članicom.
Nakon što stupimo u EU, dobivanje dozvola više neće biti moguće jer Europa ima stroga pravila o očuvanju prirodnih staništa i velika će područja Hrvatske postati zaštićena.
Davorin Marković iz Državnog instituta za zaštitu okoliša istaknuo je kako su problem i tuneli, velike su šanse za udaranje u spilju prilikom probijanja cestovnih tunela, iznose oko 80 posto.