RADOVAN KARADŽIĆ, nakon 13 godina provedenih u bijegu pred Haškim sudom, od danas se nalazi u pritvoru u Scheveningenu. Potvrda o izručenju stigla je i iz Haaga, odnosno iz ureda za odnose s javnošću Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Prema priopćenju tog suda, predraspravno sudsko vijeće koje će zasjedati na suđenju Radovanu Karadžiću činit će predsjedavajući sudac Alphons Orie, te suci Christine Van den Wyngaert i Bakone Justice Moloto. Karadžićevo prvo stupanje pred sud i očitovanje o optužnici zakazano je za sutra u 16 sati.
Alphons Orie predsjeda i u tročlanom sudskom vijeću u postupku protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, a postoji mogućnost da će on voditi i raspravno vijeće, što će se doznati tek kada krene postupak.
To bi se moglo dogoditi tek za nekih godinu dana, uvjerena je bivša Čermakova odvjetnica Jadranka Sloković, kada će, procjenjuje, postupak protiv Markača, Čermaka i Gotovine postupak biti pri kraju.
"Ako Orie i bude predsjedao vijećem u slučaju Karadžić, to bi moglo produljiti suđenje našim generalima ali samo za nekoliko mjeseci, skratiti ga sigurno neće", kaže Sloković. Prvostupanjska presuda hrvatskim generalima neće biti donesena prije kraja 2009., kaže Sloković, jer je tek saslušana trećina svjedoka optužbe.
Presudio u procesima za Sarajevo, Brčko, Vlašić i Foču
Orie je bio sudac na suđenju Stanislavu Galiću, koji je zbog svoje uloge u opsadi Sarajeva osuđen na 20 godina zatvora, a tu je kaznu Žalbeno vijeće preinačilo na doživotni zatvor. Isti je sudac predsjedao suđenjima Ranku Česiću i Darku Mrđi. Česić je nakon priznanja krivnje osuđen na 18 godina za zločine u Brčkom, dok je Mrđa priznao krivnju za zločine počinjene na planini Vlašić, te je osuđen na 17 godina zatvora.
Isto sudsko vijeće koje će zasjedati na suđenju Radovanu Karadžiću donijelo je i presudu protiv Dragana Zelenovića, koji je priznao krivicu za zločine u Foči, te je osuđen na 15 godina zatvora.
Daleko od objektiva
Karadžić je jutros nakon slijetanja u zračnu luku Rotterdam izručen predstavnicima Haškog suda koji su ga prebacili u pritvorsku jedinicu u Scheveningenu. U Rotterdam je doputovao iz Beograda odakle je zrakoplovom srpske vlade poletio oko četiri sata ujutro.
Nakon slijetanja u Rotterdam zrakoplov se nije parkirao na stajanci, kao što je uobičajeno, već je nastavio rulanje prema hangaru u koji je djelomično ušao. Karadžić je nakon toga izašao iz aviona, a sami izlazak i prebacivanje se odvijalo daleko od očiju fotoreportera.
Tijekom jutra na ulazu u zatvor u Scheveningenu viđena su dva kombija za koje se pretpostavljalo da se u jednom od njih nalazi Karadžić, međutim nešto kasnije iznad zatvora se pojavio helikopter nizozemske policije. Najvjerojatnije je Karadžić helikopterom prevezen iz Rotterdama direktno u Scheveningen.
Moguća izmjena optužnice
Glavni tužitelj Serge Brammertz, koji se obratio javnosti nakon što je Karadžić izručen Tribunalu, rekao je da ne može predvidjeti kada će suđenje početi ili koliko može trajati. No, obećao je da će učiniti suđenje Karadžiću što efikasnijim i da će u tu svrhu skratiti postupak izbacivanjem nekih točaka optužnice, kako se ne bi ponovio slučaj Slobodana Miloševića koji je nakon četiri godine provedene u Haagu, umro u zatvoru bez da je presuda donesena.
Bivšeg predsjednika samoproglašene Republike Srpske, koji je bio na čelu Srpske demokratske stranke i vrhovni zapovjednik vojske bosanskih Srba (VRS), Haško tužiteljstvo tereti za genocid i brojne zločine počinjene protiv bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugih nesrpskih civila u Bosni i Hercegovina tijekom rata od 1992. do 1995. godine.
U sadašnjoj optužnici se navodi da je Karadžić počinio genocid kada su vojne snage kojima je zapovijedao pobile nesrbe za vrijeme i nakon napada na gradove u više od deset bosanskih općina. Nakon tih napada snage bosanskih Srba sakupile su na tisuće nesrba i prebacile ih u više od 20 zatočeničkih objekata. U optužnici se navodi da su snage pod Karadžićevom komandom mučile, maltretirale, seksualno zlostavljale i ubijale nesrbe u tim logorima. Karadžića se također tereti za odgovornost za dugotrajnu kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja po civilnim područjima Sarajeva, u kojoj je ubijeno i ranjeno na tisuće civila, uključujući djecu i starce.
Ta i druga kaznena djela bila su dio kampanje koja je za cilj imala postizanje kontrole nad onim područjima koja su proglašena dijelom Republike Srpske. Karadžić i drugi poduzimali su mjere sa ciljem protjerivanja nesrba s tih područja, deportacije one koji nisu htjeli otići i ubijanja ostalih ljudi kako bi značajno smanjili brojnost nesrpskog stanovništva.
Ostali sudionici u ovoj kampanji protiv kojih je Međunarodni sud podigao optužnice su predsjednik Skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik, kojem se trenutno sudi, i član Predsjedništva Biljana Plavšić, koja se potvrdno izjasnila o krivici.
Karadžića se također tereti za genocid zbog ubojstva više od 7.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici 1995. godine. U optužnici se navodi da je 8. ožujka 1995. godine snagama bosanskih Srba pod njegovim zapovijedanjem naložio stvaranje neizdržive situaciju potpune neizvjesnosti koja stanovnicima, između ostalog i Srebrenice, nije davala nade za daljnji opstanak.
Žalbe ipak nije bilo
Odluku o izručenju Radovana Karadžića potpisala je, u skladu sa Zakonom o suradnji sa Haškim tribunalom, srbijanska ministrica pravde Snežana Malović. Karadžića, uhićenog 21. srpnja, je dan kasnije ispitao istražni sudac Vijeća za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu Milan Dilparić te donio rješenje o ispunjenosti uvjeta za izručenje Tribunalu.
Rok za žalbu na to rješenje, koju po zakonu razmatra izvanraspravno krivično vijeća, istekao je u ponoć u petak 25. srpnja, a žalba se do tog roka mogla poslati i poštom.
Karadžićev odvjetnik Svetozar Vujačić, međutim, nije htio potvrditi je li uopće, kada i odakle uputio žalbu. Sud je odredio "razumni rok" od dva dana čekajući da pošta stigne. Kako žalbe nije bilo, stekli su se uvjeti da ministrica pravde potpiše odluku o izručenju.
Na kraju ispada da je odvjetnik Vujačić u suradnji s Karadžićem namjerno lažno u javnosti govorio da će Karadžić podnijeti žalbu na odluku o izručenju. On je priznao da je cilj podnošenju žalbe taj da se izručenje prolongira za nekoliko dana.
Tijekom noći Nizozemci "prerano preselili" Karadžića u Haag
Nizozemska nacionalna televizija je tijekom noći objavila da je Radovan Karadžić na putu za Haag, a tu je informaciju prenio B92. Nizozemski novinari pozivali su se na "neprovjerene i neslužbene izvore", a dopisnik B92 iz Haaga javio je da kruže informacije kako bi Karadžić trebao stići oko 23.30 sati, odnosno da je krenuo iz Beograda oko 22 sata. No, uskoro se pokazalo kako ta informacija nije točna.
Nizozemci su demantirali da su ikad objavili informaciju da je Radovan Karadžić na putu za Haag, a B92 od povjerljivih izvora iz vrha srpske vlasti je doznao kako noćas od izručenja ipak neće biti - ništa.
Agencija Tanjug, javila je rano jutros da se Karadžić nalazio u koloni automobila koja je oko 3.45 sati napustila zgradu Okružnog suda u Beogradu. Ubrzo potom, nekih 15 minuta kasnije, reporter Tanjuga javio je da su četiri džipa sa zatamnjenim staklima stigla na beogradski aerodrom "Nikola Tesla".
Agencija Beta je od izvora u srpskom Tužiteljstvu za ratne zločine jutros oko četiri sata dobila potvrdu da je Karadžić na putu za pritvorsku jedinicu u Scheveningenu. Karadžić je prema Rotterdamu otputovao zrakoplovom srpske vlade.
BIA ukrala dokumente koji su Karadžiću potrebni za obranu?
Karadžićev odvjetnik Svetozar Vujačić optužio je BIA-ine operativce da su prilikom uhićenja njegovog klijenta ukrali laptop i 50 diskova s dokumentima i snimcima koji su bivšem predsjedniku Republike Srpske potrebni za obranu pred Haškim sudom, prenosi Press.
Vujačić i dalje tvrdi da je Karadžić uhićen u petak, a ne u ponedjeljak i da je tri dana bio otet, nakon čega mu je vraćeno sve osim laptopa na kojem je bio njegov novi roman i diskova koji su mu potrebni za obranu pred sudom.
Vujačić je također kazao kako se Karadžić nakon prvog pojavljivanja pred Haškim sudom neće izjašnjavati o optužnici već će tražiti dodatni rok od 30 dana kako bi pripremio obranu.
P.V./R.R./A.B.
Foto: AFP