Donji dom ruskog parlamenta (Duma) u srijedu je jednoglasno opozvao ratifikaciju Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT). Zastupnici su brzim postupkom proveli drugo i treće čitanje nacrta zakona i jednoglasno ga usvojili. Za opoziv ratifikacije glasalo je 415 zastupnika bez suzdržanih i bez ijednog glasa protiv.
Predsjednik Vladimir Putin pozvao je 5. listopada parlament da opozove ratifikaciju Ugovora iz 1996. kako bi se Moskva izjednačila sa Sjedinjenim Državama koje ga nikad nisu ratificirale. Predsjednik Dume Vjačeslav Volodin podsjetio je uoči rasprave da je Rusija CTBT ratificirala 2000., a Washington nikada zbog svojeg "neodgovornog stava prema globalnim sigurnosnim pitanjima". CTBT je zapravo zabranio nuklearne pokuse i samo ih je Sjeverna Koreja izvodila u ovom stoljeću.
Obnavljanje nuklearnih pokusa u Rusiji, SAD-u ili Kini moglo bi značiti početak nove utrke u nuklearnom naoružanju između velikih sila koje su zaustavile nuklearna testiranja u godinama nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Za mnoge znanstvenike i aktiviste masovno testiranje nuklearnih bombi tijekom Hladnog rata ukazivalo je na suludost nuklearnog napada koji bi mogao uništiti čovječanstvo i kontaminirati planet stotinama tisuća godina. Rusija je rekla da neće obnoviti nuklearna testiranja ako to ne učini Washington, no stručnjaci za kontrolu naoružanja sve zabrinuto promatraju zbog rusko-ukrajinskog rata.
Rat u Ukrajini podigao je napetosti između Moskve i Washingtona na najvišu razinu od Kubanske raketne krize baš u trenutku kada Kina nastoji ojačati svoj nuklearni arsenal kako bi bila u skladu sa svojim statusom supersile u nastajanju.
U Rusiji već govore o nuklearnim testovima
Atomski test u Sibiru bio bi "nuklearni ultimatum" upućen Zapadu. A posljedice za vlastito stanovništvo ne bi bile strašne. To je otprilike bio iskaz glavne urednice ruske televizije za inozemstvo RT Margarite Simonjan, piše DW.
Ona je početkom listopada u videu objasnila da se ne bi dogodilo "ništa strašno" ako bi se u zemlji izvela termonuklearna eksplozija. Ona je izjavila da zapadne zemlje neće popustiti sve dok "ne dobiju velike bolove". U svijetu Margarite Simonjan Zapad očito nema drugog posla nego da stalno želi "udaviti" Rusiju ukrajinskim rukama.
Glavna urednica RT-a je jedno od najpoznatijih lica ruske propagande. Često nastupa u večernjoj televizijskoj diskusiji koju vodi njezin kolega Vladimir Solovjev i poznata je po izljevima mržnje prema Ukrajini i Zapadu, prije svega prema Americi.
Ali s bizarnim prijedlogom da Rusija na vlastitom području izvede atomsku eksploziju očito je pretjerala. Ne samo da je uznemirila gledatelje već je očito naljutila i Kremlj. Glasnogovornik Dmitrij Peskov je izjavio da riječi Margarite Simonjan "ne odražavaju uvijek službeni stav" Kremlja. Dodao je da ne smatra da takva diskusija ima smisla.
"Konačno uspostaviti ravnotežu"
Sporazum o zabrani atomskih testova je jedan od posljednjih međunarodnih ugovora o razoružanju kojeg se Rusija drži. Rusija navodi da SAD ionako nikada nije ratificirao taj ugovor pa je povlačenje ratifikacije prema tom tumačenju – uspostavljanje ravnoteže. Moskva i Washington raspolažu zajedno s 90 posto svih atomskih bombi na Zemlji.
Dokument su 1996. potpisali SAD, Rusija i Kina. Ali za razliku od Amerikanaca i Kineza, Rusi su doista i ratificirali dokument u svom parlamentu 2000. godine. Na to ukazuje Pavel Podvig, stručnjak Instituta Ujedinjenih naroda za istraživanje razoružavanja.
On kaže da taj ugovor nikada službeno nije stupio na snagu. Usprkos tome, pet atomskih sila - SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija - drži se od 1990. moratorija na atomske testove. Indija i Pakistan nakon svojih nuklearnih testova 1998. nisu ih ponovili. "Jedini disident, tako da kažemo, u tom pogledu je Sjeverna Koreja, koja je izvršila već šest atomskih testova", rekao je.
Podvig naglašava da ovaj ugovor ima vrlo velik ugled u svijetu. "Nitko neće steći prijatelje prakticiranjem nuklearnih testova. Sve te ideje o kojima se trenutno diskutira u Rusiji po načelu – hajde da ih sve zajedno uplašimo – ne bi smjeli nekoga zaista uplašiti. Ali osuda će biti nedvosmislena", dodao je.
Politički signal
Podvig kaže da bi raskid ovog sporazuma poslao politički signal i u pravnom smislu bio razlog manje za Ruse da se drže samoproklamiranog moratorija. Ruski stručnjak za atomska pitanja Maxim Starchak, koji radi na Kanadskom institutu za vanjskopolitička istraživanja, ne bi se iznenadio da Rusija uskoro izvede atomski test. "Ali do sada ne postoje jasne indicije da Rusija zaista namjerava izvesti takve testove", dodao je.
Objasnio je i da među nuklearnim fizičarima ne postoji suglasnost o smislu takvog testa: "Neki su za to, neki protiv toga. Ponovno pokretanje testova u svakom slučaju traži političku odluku."
Prema Starchaku, Rusija već ima pripremljen teritorij za atomske testove na području Nove zemlje na Arktičkom oceanu: "Koliko se zna, tamo postoje tri lokacije na kojima se može izvesti podzemne testove. Smatram da će, ako se bude zaista radilo o atomskim pokusima, upravo to biti ta tri mjesta. Ipak smatram da to ludilo neće biti realizirano nadzemnom eksplozijom."
Sljedeći korak prema eskalaciji
Oba stručnjaka smatraju da bi trebalo ozbiljno shvatiti ovaj korak Rusije. Prema Pavelu Podvigu, eksplozija atomske bombe ne bi ispunila vojnu svrhu jer bi jedina svrha eksplozije bila ubijanje što više ljudi u što kraćem roku. I upravo to treba shvatiti kao poruku da je Rusija spremna "ubiti jako puno ljudi – desetke, stotine tisuća, milijune".
Maxim Starchak je uvjeren da Rusija ovim potezom pravi još jedan korak prema eskalaciji u ukrajinskom ratu. Moskva se nada da bi Washington u toj spirali eskalacije mogao prepoznati istinsku opasnost za sebe i da bi htio smanjiti tu opasnost, i to tako što će Rusiji napraviti određene ustupke u ratu u Ukrajini, dodaje stručnjak.