´Takvi napadi mogli bi nas potaknuti na to da hitno nešto pokušamo i na području reproduktivnoga kloniranja, protiv kojega se mi ne bunimo´, rekao je Simon Best, čelnik američke Organizacije za biotehnologiju.
´U SAD-u je sve to pitanje politike pa će još teže biti ponovno pred Senat staviti zakone koji zabranjuju sve vrste kloniranja´, rekao je Best, dodavši da se još tjednima neće znati je li uistinu kloniran čovjek ili je to tek reklamni trik raelijanaca koji vjeruju da su svemirci stvorili ljudski rod.
Zbog javnih prosvjeda mogla bi se zanemariti razlika između reproduktivnog kloniranja, stvaranja beba koje su genetski iste kao neka osoba, i terapeutskog kloniranja, koje stvara embrije kako bi znanstvenici iz njih mogli iskoristiti matične stanice.
Tjelesne matične stanice hvaljene su kao medicinsko otkriće uz pomoć kojega bi se, u teoriji, moglo zamijeniti oštećeno tkivo. Uz njihovu bi se pomoć moglo ´pokrpati´ srce nakon infarkta ili stvoriti nove neurone u mozgu kod oboljelih od Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Kod dijabetičara bi matične stanice možda spasile gušteraču.
No sve te su mogućnosti još u ranoj fazi, a i tvrtke koje provode istraživanja stalno nailaze na mnoge prepreke.
Trevor Jones, čelnik tvrtke ReNeuron Holdings Plc., misli da će se za pet godina moći osigurati prve terapije, u početku za rijetke bolesti poput Huntingtonove bolesti, a tek poslije liječit će se i češće bolesti.
Osim što medicinski moraju dokazati da će takvo liječenje biti učinkovito i sigurno za pacijente, istraživačke tvrtke u SAD-u moraju ih i zakonski regulirati, kako bi se što jasnije odijelilo reproduktivno od terapeutskog kloniranja.