Zoran Lilić privremeno završio svjedočenje u Haagu

PRETHODNIK Slobodana Miloševića na mjestu predsjednika Jugoslavije Zoran Lilić privremeno je u četvrtak završio svjedočenje na suđenju Miloševiću pred Haškim sudom, a naknadno će se vratiti, po odluci sudskog vijeća, kako bi svjedočio još jedan dan.

Milošević je u četvrtak, protuispitujući Lilića pokušao dokazati da je za vrijeme dok je sam bio predsjednik SRJ učinio sve što je bilo u njegovoj moći da se rat na Kosovu i NATO-vo bombardiranje Srbije okonča, a kao dokaz naveo je svoje pismo Liliću u kojem pristaje na dovođenje vojne misije UN-a na Kosovo.

Lilić je, međutim, odgovorio da Milošević nije htio prihvatiti strateški dio te misije, a to je da u sklopu snaga UN-a bude prisutna neka od članica NATO-a koja je i stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a.

"Peti put ponavljam da niste prihvatili taj predlog", rekao je.

Lilić je u trodnevnom svjedočenju pred Haškim sudom opisao kako se u Beogradu niti jedna bitna odluka tijekom devedesetih godina nije mogla donositi bez izričitog odobrenja Miloševića i najužeg kruga njegovih suradnika uključivši njegovu suprugu, ali je i doveo u pitanje dio optužnice koja tereti Miloševića za genocid zbog pokolja u Srebrenici u 1995. godini. Po njemu Milošević je, kada je saznao za pokolj, "bio vidno potresen i ljut", a vodstvo bosanskih Srba opisao je kao "lude ljude ako su to mogli narediti".

"Duboko sam uvjeren da Milošević nije mogao dati naredbu za tako nešto", rekao je Lilić.

Odnos Miloševića prema vodstvu bosanskih Srba Lilić je opisao kao "veliki utjecaj" uz napomenu da je riječ "kontrola" koju je upotrijebilo tužiteljstvo "prejaka".

Lilić je posvjedočio da Generalštab Vojske Jugoslavije nikada nije zapovijedao srpskim vojskama u Republici Srpskoj i Republici Srpskoj Krajini. On je tijekom svjedočenja rekao da su 1995. godine u Srbiji pod zapovijedanjem kapetana Dragana, po odobrenju Miloševića, obučavani dobrovoljci za vojsku RSK i RS i da je vlada u Beogradu za plaće zapovjednog kadra tih vojski od 1993. do 1997. izdvajala osam milijuna eura godišnje. Tijekom protuispitivanja svjedok je potvrdio Miloševićevu tezu da su vlasti u Beogradu plaćale zapovjednike vojski RS i RSK kao "izraz solidarnosti" prema bivšim pripadnicima JNA, te da se radilo samo o "socijalnom aspektu" pomoći.

Lilić je u svojem svjedočenju kazao i da je 1993. godine Milošević na jednom sastanku, govoreći o stanju u RS i RSK, rekao da "treba mirnim sredstvima de jure ostvariti ono što je de facto postignuto na terenu", objašnjavajući da je to značilo legitimizaciju pred međunarodnom zajednicom postignutog na terenu.

Lilić se u protuispitivanju suglasio s Miloševićevom tvrdnjom da su se hrvatski Srbi latili oružja zbog "elementarne samoobrane" i da nikada nisu napadali onaj teritorij na kojem nisu stoljećima živjeli. Lilić je samostalno otišao i korak dalje i ustvrdio da je u Hrvatskoj prije rata bilo 22 posto Srba, a danas ih je ostalo samo dva posto, odnosno da su protjerani tijekom Bljeska i Oluje.

Milošević je u protuispitivanju svojeg prethodnika pokušavao ponajprije dokazati svoju mirotvornu politiku u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu podužim konstatacijama na koje je Lilić uglavnom kratko i potvrdno odgovarao.

Milošević je iskoristio protuispitivanje i kako bi kazao da je izbor Alije Izetbegovića za predsjednika BiH doveo do fatalnih posljedica za nastavak rata u toj državi jer su time "otvorena vrata islamskog fundamentalizma".

"To je bilo jedno od najvećih zala koje se zateklo na teritoriju BiH, islamski fundamentalizam", podržao je Lilić Miloševićevu tvrdnju.

Lilić je posvjedočio da je upozoravao Miloševića, zajedno s vojnim vrhom, 1998. godine da se Vojska Jugoslavije na Kosovu nezakonito i izvan zapovjednog lanca zloupotrebljava u sukobima, ali je on ta upozorenja zanemario.

Svjedok je tijekom protuispitivanja zanijekao da je postojao plan Beograda za protjerivanje Albanaca s Kosova 1999. godine.

Zoran Lilić obnašao je dužnost predsjednika SRJ 1993. do 1997. godine, a na tom mjestu naslijedio ga je Milošević koji je prije toga bio predsjednik Srbije u dva mandata.

Milošević je optužen za zločine protiv čovječnosti u Hrvatskoj na Kosovu i za genocid u BiH, a Lilić je svjedočio o razdoblju koje pokrivaju sve tri optužnice.

Suđenje se nastavlja u utorak.