PREMA nekim srpskim stručnjacima izručenjem Ratka Mladića, Haag će biti naklonjen Goranu Hadžiću, kojega se tereti za ubojstvo 264 civila na Ovčari, te će dopustiti da mu se sudi u Srbiji.

Haag navodno Hadžića smatra manje značajnim optuženikom, te mu je najbitnije da po svaku cijenu iza rešetaka završi Ratko Mladić, piše srpski Press.

"Mladić im je uz Karadžića najbitniji jer kao bivši vođa oružanih snaga zna sve o operacijama. Kad bi on bio uhićen nitko ne bi inzistirao na uhićenju Hadžića. Tako bi optužnica Haškog suda Hadžića najmanje koštala, on bi se se izvukao, dočekao da mu se sudi u Srbiji. Za razliku od Karadžića i Mladića koji su u Bosni odlučivali samo, Hadžić je u Krajini bio Miloševićev pijun. On nije odlučivao sam, zato ga i ne traže puno" - uvjeren je bivši šef beogradske policije Marko Nicević.

S njim se ne slaže profesor Fakulteta sigurnosti Zoran Dragišić koji tvrdi da unatoč tome što nije značajan kao Mladić, službe neće odustati od traganja za Hadžićem.

"Hadžić je prodavao slavonske šume i švercao"

"Neće međunarodna javnost dozvoliti da se Hadžić izvuče, nema šanse. On je tako dugo na slobodi zato što su službe koje su ga trebale uhititi napravile jedan veliki propust: taman kada su ga trebale uhititi on je uspio pobjeći iz svoje kuće. Netko ga je pustio" - ispričao je za Press Dragišić s kojim se slaže i analitičar vanjske politike Bratislav Grubačić. "Vidite kako se maskirao Karadžić, a njegov su lik svi znali. Hadžića s druge strane ne znaju, samo da se obrijao nitko ga ne bi prepoznao." - rekao je Grubačić dodavši ipak kako je Hadžić uz Karadžića i Mladića zaista spominjan samo usput. "Hadžić je nebitan za odnose Srbije i EU, ali zapanjujuće je što on, korumpirani političar koji se obogatio prodajući slavonske šume i švercajući, odolijeva uhićenju" - dodao je Grubačić.

Bivši ministar vanjskih poslova Goran Svilanović kaže kako se radi razlika između Mladića i Hadžića.

Hadžića traži i Haag i hrvatsko pravosuđe

Goran Hadžić je rođen 7. rujna 1958. u Vinkovcima. Početkom 90-ih je bio jedan od osnivača samoproglašene "Srpske autonomne oblasti Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem" koja se ubrzo ujedinila sa samoproglašenom SAO Krajinom te postala dijelom RS Krajine (RSK). U veljači 1992. Hadžić je proglašen premijerom u Vladi RSK. Nakon operacije Medački džep, Hadžić je Beogradu poslao zahtjev za vojnim pojačanjem nakon čega je na područje RSK stigao veliki broj Šešeljeve Srpske dobrovoljačke garde i "Belih orlova" te Arkanove postrojbe Tigrovi.

Osim Haškog suda za Hadžićem traga i hrvatski MUP koji je za njim raspisao potjernicu po optužnici podignutoj na Županijskom sudu u Vukovaru. Vukovarski sud ga tereti ga za genocid, a Haški sud ga tereti po 14 točaka optužnice, za ratne i zločine protiv čovječnosti počinjene u periodu od 1991. do 1993. godine u Hrvatskoj. Posebno ga se tereti za masovan pokolj oko 250 Hrvata i ostalih nesrba odvezenih iz vukovarske bolnice.

Hrvatske vlasti Gorana Hadžića su uhitile na krvavi Uskrs 1991. kao jednog od sudionika terorističkog napada iz zasjede na policijsku kolonu na Plitvicama. Tada je poginuo prvi hrvatski policajac Josip Jović, a godišnjica njegove pogibije se svake godine obilježava 31. ožujka ili približno tog datuma. Hadžić je tri dana nakon uhićenja pušten na slobodu zahvaljujući pritisku predstavnika Srba iz Hrvatske.

H.A.
Foto: Pressonline.rs