Ako joj se dokaže da je zlostavljala Radeljakovu kći, Pokos bi mogla u zatvor na 60 dana

SVATKO ima pravo tražiti zaštitu svojih prava na sudu, a sud će procijeniti je li zahtjev osnovan i koje će dokaze pritom uzeti kao odlučujuće. Ukoliko sud procijeni da je član obitelji, a to može biti i pomajka, zlostavljao dijete, može mu izreći zaštitnu mjeru zabrane približavanja, ako procijeni da postoji opasnost da bi ponovno mogao počiniti nasilje nad djetetom.

Ta mjera ne može biti kraće od jednog mjeseca niti dulje od jedne godine. Kazala nam je to Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu, na upit kakve su sankcije za zlostavljanje djeteta u obitelji te kolika su prava bivše maćehe ili očuha na druženje s djetetom nakon razvoda.

Novčana kazna za zlostavljanje do 10 tisuća kuna

Kako nadalje kaže Jelavić, član obitelji, za kojeg se dokaže da je počinio nasilje, može se, prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, kazniti novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana. Prema Obiteljskom zakonu, na prijedlog bivše maćehe ili očuha sud može donijeti odluku o susretima i druženjima s djetetom, vodeći se prvenstveno time jesu li ti susreti u interesu djeteta. "Naglašavam da je pravo na susrete i druženja pravo djeteta, a ne pravo osobe koja te susrete zahtijeva", napominje Jelavić.

Sudeći po njezinim odgovorima (napominje kako nikada ne komentira pojedinačne slučajeve osoba poznatih javnosti te da su njezini odgovori općeniti), pjevačica i TV voditeljica Vlatka Pokos bi, kada bi se dokazalo da je maltretirala Lanu Radeljak, bivšu pokćerku, a za što je optužuje bivši suprug Josip Radeljak, morala platiti ili novčanu kaznu u iznosu do deset tisuća kuna, ili kaznu zatvora od 60 dana.

Radeljak, naime, tvrdi kako je Pokos tukla njegovu pokćerku, zbog čega je ona gotovo pala prvi razred. Od suda je zatražio zabranu približavanja na sto metara, ističući kako je Vlatka u nekoliko puta uznemiravala djevojčicu. Pokos odbacuje navode, govoreći kako je samo jednom od razvoda prišla Lani te da ju nije uznemiravala. Pokos je u međuvremenu odustala od sudske borbe za pravo na viđanje kćeri koju je Radeljak imao s pokojnom glumicom Enom Begović.

Za medijsku eksploataciju djece poznatih krivi i roditelji i mediji

No, nije slučaj Pokos-Radeljak jedini u kojem zbog neodgovornog ponašanja odraslih stradavaju djeca. Tu je i slučaj Mirele Rupić, koju mediji nerijetko optužuju za medijsku eksploataciju vlastite kćeri koju ima s glumcem Goranom Višnjićem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ured pravobraniteljice za djecu u više je navrata, kaže Jelavić, upozoravao na važnost zaštite privatnosti djece u medijima, koju su dužni osigurati i roditelji, kao i institucije i stručnjaci koji medijima daju informacije o djeci (npr. policija, medicinsko osoblje, nastavnici, socijalni radnici), ali i sami novinari, koje i Zakon o medijima i novinarski Kodeks časti obvezuju na zaštitu identiteta djeteta.

"U slučajevima kad se dijete fotografira ili se objavljuje njegovo ime ili izjava, novinar ili fotoreporter trebaju prethodno zatražiti dopuštenje djetetova roditelja ili skrbnika, budući da su oni dužni štititi djetetov najbolji interes. Djeca javnih osoba u tom smislu imaju ista prava kao i ostala djeca. Nažalost, praksa pokazuje da pojedine medijski eksponirane osobe katkad, zbog nekih vlastitih interesa, rado pristaju na fotografiranje i objavljivanje slika svoje djece u medijima, što nije dobro za dijete. No, i od novinara se očekuje da, kao odgovorni profesionalci, procijene je li objavljivanje nekog sadržaja vezanog za dijete nužno i opravdano te može li nanijeti štetu djetetu", kaže Jelavić.

Dodaje kako je centar za socijalnu skrb dužan upozoriti roditelja koji čini propuste i pogreške u roditeljskoj skrbi te ga može uputiti u savjetovalište ili školu za roditelje. U  slučaju da su roditeljevi propusti učestali ili višestruki, centar za socijalnu skrb može odrediti nadzor nad izvršavanjem roditeljske skrbi.

Slučaj Ane Magaš

Još jedan poznat slučaj s pravima na viđanje djeteta ovih je dana potresao javnost. Slučaj Ane Magaš, koja traži novčanu odštetu od Vlade jer više od dvije godine nije vidjela sina. Ana Magaš je osuđena jer je tijekom svađe ubila supruga Lucijana i to tako što ga je ubola nožem u leđa. Na prvom suđenju u Zadru Županijski sud nije prihvatio njenu obranu u kojoj je tvrdila da je supruga ubila u samoobrani, jer ju je počeo daviti. Također je tvrdila da ju je Lucijan Magaš godinama zlostavljao psihički i fizički.

Bila je osuđena na devet i pol godina zatvora zbog teškog ubojstva. Tu presudu je ukinuo Vrhovni sud te je u rujnu 2007. Magaš dobila novu kaznu - osam godina za ubojstvo u prekoračenju granica nužne obrane. Iako ju je predsjednik Stjepan  Mesić pomilovao i smanjio kaznu za 18 mjeseci, Ana Magaš izlazi krajem ovog mjeseca iz požeškog zatvora zbog dobrog vladanja. Slijedi borba za skrb nad djetetom.

Kolike su joj šanse da osvoji skrbništvo nad sinom, upitali smo Jelavić. Odgovarajući na primjeru općenitih slučajeva, Jelavić kaže kako je svaka odluka koji se donosi u domeni obiteljskih odnosa, osobito vezano uz skrb o djetetu, podložna promjeni ukoliko su se okolnosti od donošenja odluke promijenile.

"U tom slučaju može se podnijeti zahtjev sudu koji će procijeniti jesu li te promijenjene okolnosti dostatne za donošenje nove odluke o skrbi i je li takva odluka u interesu djeteta. U tom postupku procjenjuju se sve okolnosti svakog pojedinog slučaja te se donosi odluka kojom bi interesi djeteta trebali biti zaštićeni u najvećoj mogućoj mjeri. Pri odlučivanju sud se koristi znanjem i vještinama stručnjaka, najčešće iz centra za socijalnu skrb, a po potrebi i vještaka", kaže Jelavić. 

K.C.
Foto: Index/HTV

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara