HRVATSKI građani zadužili su se kod banaka za više od 56 milijardi kuna, piše Jutarnji list pozivajući se posljednje podatke iz HNB-a, iz čega proizlazi da je svaki solventni hrvatski građanin dužan oko 46.600 kuna, odnosno čak 12 godišnjih prosječnih plaća.

Struktura kredita ne zna se točno zato što se oni dijele na stambene, namjenske i nenamjenske. Udio stambenih je oko 30 posto, ili 17,7 milijardi kuna. U nenamjenske kredite spadaju i svi potrošački krediti, i oni za automobile i minusi na tekućim računima i karticama.

Stručnjaci procjenju kako oko 12,7 milijardi kuna otpada na minuse na tekućim računima i karticama. Nešto više od toga građani su potrošili na kupnju automobila, a nešto manje na namještaj i tehniku.

Najveći problem kreditiranja u Hrvatskoj nije iznos kredita već struktura kredita. Naime, pretpostavlja se da se najmanje 2 milijuna građana kontinuirano, iz mjeseca u mjesec, zadužuje preko minusa i kartica, a upravo je to najskuplji način zaduženja. Zanimljiva je i misao hrvatskih građana koju smo čuli nedavno: iako su u minusu i nekoliko tisuća kuna, svotu koju imaju do dozvoljenog minusa bez razmišljanja troše pa čak i na gluposti, i smatraju kako te novce oni imaju.

Banke su nedavno uvele crne liste dužnika, koje su i dalje tajna. Jutarnji list procjenuje da se na njoj nalazi između 60.000 i 80.000 građana.