ANKETA Treba li Hrvatska uvesti euro?

ANKETA Treba li Hrvatska uvesti euro?

Foto: Index

INOZEMNI mediji objavili su da bi se Hrvatska, i još neke zemlje koje nisu članice Eurozone, mogle biti primorane na uvođenje eura.

Osim od Hrvatske, hitno uvođenje eura moglo bi se tražiti od Danske, Bugarske, Švedske, Češke, Mađarske, Poljske i Rumunjske. Predsjednik Europske komisije Juncker, navodno, nakon Brexita želi od Europske unije stvoriti cjelovitu monetarnu uniju.

Makroekonomist Velimir Šonje smatra da bi uvođenje eura bilo dobro za hrvatsku ekonomiju.

Šonje kaže da bi nestali troškovi konverzije i olakšale bi se usporedbe cijena te plaćanja. Osim toga, stvorile bi se pretpostavke za ozbiljniji daljnji pad kamatnih stopa i troškova naknada zbog smanjenja rizika i jačanja konkurencije među kreditnim institucijama.

Također, kako kaže, nestao bi strah dužnika uz valutnu klauzulu da će im rate porasti zbog pada vrijednosti domaće valute, a nestao bi i strah zbog mogućih spekulacija protiv domaće valute. Uvođenje eura imalo bi pozitivne učinke i na javne financije jer bi se ojačao okvir proračunske discipline, a i Europska središnja banka počela bi refinancirati hrvatske državne obveznice što bi umanjilo rizik od bilo kakve financijske krize i dodatno olakšalo pristup likvidnosti, kaže Šonje.

Što se tiče eventualnih negativnih efekata, moglo bi se dogoditi da dođe do "zaokruživanja" cijena nakon prelaska na euro, no ranija iskustva pokazuju da to nema pretjerani utjecaj na ekonomiju.

"S negativne strane postoji strah od inflacije zbog zaokruživanja cijena. Na primjer, ugostitelj koji sada naplaćuje kavu 7 kuna vjerojatno bi zaokružio na 7,5 odnosno 1 euro, no ranija iskustva drugih zemalja pokazuju da je taj problem sporadičan i nema negativan utjecaj na gospodarstvo i životni standard građana, a donekle se može i kontrolirati u trenutku konverzije", kaže Šonje.

Hrvatska je mala i otvorena ekonomija

Protivnici uvođenja eura obično kažu da bi Hrvatska izgubila mogućnost slabljenja valute radi povećanja konkurentnosti. Šonje kaže da je Hrvatska mala i otvorena ekonomija i da je zbog veličine i strukture ekonomije ograničena u korištenju takvih "alata".

"Također, s negativne strane postoji strah zbog nemogućnosti korištenja slabljenja domaće valute radi ekonomske prilagodbe. Međutim, povijest pokazuje da mala i otvorena zemlja poput Hrvatske ima vezane ruke u pogledu takvog korištenja domaće valute. Mi nemamo ni veličinu ni strukturu kao Velika Britanija", kaže Šonje.

Hrvatska trenutno ne ispunjava uvjete za uvođenje eura. Prvenstveno zbog visokih kamate te previsokog deficita i javnog duga.

"Ako političari pronađu snage za fiskalnu disciplinu, već u roku od 3 godine mogli bismo stajati puno bolje u pogledu preduvjeta (važno je da omjer javnog duga koji sada iznosi 87% BDP-a počne padati, on ne mora biti na 60% da bi se uveo euro). No, i tada ne bismo odmah uveli euro nego bismo aplicirali za tzv. 'čekaonicu za euro' (Europski tečajni mehanizam II). U tom institucionalnom režimu proveli bismo najmanje dvije godine, tako da je euro u optimističnom scenariju moguće uvesti najranije 2022-2023.", pojašnjava Šonje.

Moglo bi se dogoditi da EU ublaži uvjete za uvođenje eura

Ipak, s obzirom na političku situaciju, odnosno izlazak Velike Britanije iz EU, moglo bi se dogoditi da EU ublaži uvjete za primanje u Eurozonu.

"Naravno, ne možemo isključiti mogućnost da Brexit potakne Bruxelles na promjenu nekih uvjeta radi brže integracije EU, što bi nas i ranije postavilo pred dilemu uvesti euro ili ne. I u tom slučaju ne bi trebalo bježati od takve mogućnosti iz nekih emotivnih razloga ili pukog straha, nego bi trebalo pažljivo odvagnuti troškove i koristi uz puno javne rasprave kako bi se odagnao strah i kako bi ljudi shvatili zašto odricanje od simbola nacionalne valute može društvu donijeti više koristi nego štete", zaključuje Šonje.

Analitičari Raiffeisen banke također procjenjuju da bi uvođenje eura bio dobar potez. Kažu da visoki stupanj eurizacije ograničava vođenje monetarne politike, a da bi uvođenje eura smanjilo troškove i povećalo stabilnost financijskog sustava.

"Visok stupanj euroizacije financijskoga sustava nameće značajna ograničenja u vođenju monetarne politike, a ujedno povećava troškove poslovnom i financijskom sektoru. Mogućnost da dug države u eurima od 2018. godine postane kapitalno opterećenje za banke postavlja pred monetarnu vlast izuzetno tešku zadaću u održavanju financijske stabilnosti uz istovremeno osiguravanje dostupnosti kapitala na unutrašnjem tržištu po konkurentnim uvjetima.

Ulazak u Eurozonu najbolje je rješenje za neravnoteže u financijskom sustavu

Ulazak Hrvatske u Eurozonu bio bi najbolje rješenje za rastuće strukturne neravnoteže u financijskom sustavu. Time bi se otklonili valutni rizici iz zaduženja privatnoga sektora i države, omogućilo bi se bankama nastavak financiranja države bez dodatnih ograničenja, a nestala bi i valutna neravnoteža koja ubrzano raste unutar bankarskoga sektora.

Dakle, uvođenje eura donijelo bi stabilnost financijskom sustavu te bi stoga bilo pozitivno za domaće gospodarstvo. No, takav scenarij nije realan dok god se primjenjuju Maastrichtski kriteriji koje zemlje kandidati za ulazak u Eurozonu moraju ispunjavati. Tek bi korekcija tih kriterija mogla povećati realnost za ubrzano uvođenje eura", kažu analitičari Raiffeisen banke.

 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara