NAJNOVIJE ankete u SAD pokazuju da se stalno povećava vodstvo Baracka Obame pred Johnom McCainom, ostavljajući sve manje sumnji u ishod predsjedničkih izbora.

Najdramatičniji pokazatelj je nova anketa CBS i New York Timesa prema kojoj će demokratskom kandidatu na nacionalnoj razini glas dati 53 posto, a republikanskom kandidatu 39 posto birača. Riječ je o dosad nezabilježenoj prednosti među svim važnijim anketama. Indeks Real Clear Politicsa, pak, navodi da je Obama u prednosti nad McCainom za 8,2 posto.

Daleko važniji indikator rezultata izbora jesu ankete provedene u strateški važnim državama koje pokazuju da u skoro svima Obama ima prednost od 5 i više posto, odnosno da McCainu prijeti ozbiljna opasnost da izgubi i države koje su se do ovih izbora smatrale sigurnim republikanskim uporištima.

Isto tako važan indikator je i financijsko stanje obiju kampanja, pri čemu Obama uživa uvjerljivu prednost te je u stanju na svaki McCainov predizborni spot odgovoriti s 3-4 vlastita.

Dramatičan porast Obamine podrške se prije svega tumači ekonomskom krizom koja je eruptirala u najgorem mogućem trenutku za McCaina koji, po vlastitom priznanju, nije stručnjak za ekonomiju. Time je razbijena njegova strategija temeljena na državničkom iskustvu i kampanji koja se vukla oko pitanja nacionalne sigurnosti. Zbog brige oko ekonomske sutrašnjice McCainu su masovno leđa okrenuli i nezavisni glasači za koje je mislio da će mu biti adut.

Stoga se među većinom komentatora, uključujući i konzervativce i pristaše republikanaca, stvorio konsenzus kako - ukoliko u sljedeća tri tjedna ne bude još dramatičnijih događaja od svjetskog financijskog kolapsa, a u što malo tko vjeruje - ne postoji ništa što bi spriječilo da Obama 20. siječnja 2009. godine preuzme Bijelu kuću.

Republikance čeka još jedan pokolj na izborima za Kongres

Republikance, koji su s obzirom na enormnu nepopularnost predsjednika Busha početkom kampanje ionako računale da će izgubiti Bijelu kuću, daleko više brine sve ozbiljnija budućnost da će kolateralna žrtva Obaminog trijumfa biti budućnost njihove stranke.

To se prije svega odnosi na izvjesnost ponavljanja tzv. demokratskog cunamija koji je na izborima za Kongres prije dvije godine srušio republikansku većinu. Iako je današnji saziv Kongresa kojim vladaju demokrati uspio u anketama pasti čak ispod Busha, ne samo da je gotovo isključeno da će doći do nove promjene vlasti na Capitol Hillu, nego će republikanska manjina postati još manja. "Obamamanija" će na birališta dovesti horde glasača - uglavnom crnaca i mladih - koji nemaju običaj glasati, te koji će uz ime karizmatskog predsjedničkog kandidata bez ikakvog razmišljanja zaokruživati i njegove stranačke drugove koji se natječu za Kongres, bez obzira znaju li ili mare o kome je riječ.

Analitičari na temelju toga predviđaju da će republikanci izgubiti između 20 i 30 dosadašnjih mjesta u Predstavničkom domu, otprilike isto onoliko koliko su izgubili i prije dvije godine.

Nastavak trenda će imati još dramatičnije posljedice za Senat, gdje 33 senatora ove godine brane šestogodišnji mandat, a od toga čak 22 republikanca. Američki mediji sugeriraju kako bi demokrati - čijih 49 senatora zajedno s dva nezavisna senatora čine većinu u gornjem domu Kongresa - mogli od republikanaca preuzeti čak 9 mjesta i tako steći kvalificiranu većinu koju čini 60 od 100 senatora.

SAD bi nakon povijesnog preokreta postale najljevičarskija od svih zapadnih sila

Ako bi kao rezultat izbora 4. studenog bio predsjednik Obama čija Demokratska stranka ima kvalificiranu senatsku većinu on bi predstavljao zaokret koji bi po svojim mogućim posljedicama mogao nadmašiti čak i Reaganovu revoluciju od prije 28 godina. SAD bi prema svim kriterijima trebala napraviti dramatičan zaokret ulijevo, barem kada je u pitanju unutarnja politika.

U Senatu desetljećima ni jedna stranka nije imala takvu kvalificiranu većinu, a što je za posljedicu imalo da senatori, suočeni s prijetnjom opstrukcije i potrebom za kompromisom, imaju daleko umjerenije stavove od svojih ideološki "nabrijanih" stranačkih drugova u Predstavničkom domu ili Bijeloj kući. Nestanak potrebe za kvalificiranom većinom bi značio da će i u novom sazivu Senata dominirati lijevo krilo Demokratske stranke kojemu pripada i Barack Obama.

To bi značilo da Barack Obama ima mandat za radikalne političke poteze o kojima su njegovi prethodnici - čak i oni koji su kojim slučajem dijelili njegove ideološke stavove - mogli samo sanjati. U takvom scenariju je za očekivati da će SAD kao nikada u svojoj povijesti imati ekonomsku politiku nalik na socijalizam, odnosno da će federalna vlada društvenim inženjeringom nastojati do neprepoznatljivosti promijeniti američki način života.

Ironičnim stjecajem okolnosti, u svim drugim vodećim državama Zapada bi u tom trenutku na vlasti bile stranke ili vlade koje u usporedbi s Obamom i njegovim stavovima pripadaju desnici, u što se može ubrojiti čak i laburistički kabinet Gordona Browna u Velikoj Britaniji.

D.A.

Foto: AFP