TRI UMJETNIKA drva, članovi Ernestinovačke likovne udruge "Petar Smajić" Mato Tijardović, Ivan Matković Lasta i Siniša Tešankić završavaju kip Svetoga Oca u drvu visok tri metra i težak dvije tone, koji će u tijeku Papina posjeta biti izložen u dvorištu Biskupijskog dvora u Đakovu, gdje će ga Sveti otac i vidjeti.

Jučer je drvena skulptura specijalnom dizalicom podignuta u uspravan položaj, a sljedećih nekoliko dana umjetnici će je, kako kažu, "dotjerati pojedinostima kao što su hrvatski pleter na papinskoj mitri, vukovarskom golubicom s lijeve i bogdanovačkim križem na desnoj strani kipa, na koji će biti urezan natpis - Bogdanovci 1991.

Deblo hrasta u kojem se radi lik Svetoga Oca, po procjenama staro je 500 do 600 godina, i izvađeno je iz rijeke Save kod Slavonskog Šamca. Kako se ne zna koliko je dugo bilo u vodi, uzorci drveta poslani su na analizu u Institut "Ruđer Boškovića" u Zagrebu. Umjetnicima ga je na obradu i rad dao Slavko Lukač iz Vrpolja. Njegova je ideja da se "od starog hrasta izradi lik Svetoga Oca u zahvalu Slavonaca za sve što je učinio za mir u svijetu".

U tri tjedna koliko skulpturu Svetoga Oca rade umjetnici u Bogdanovcima u dvorištu Ivana Matkovića Laste, ratnog zapovjednika toga sela, mnogi su mještani dolazili i pratili radove.

"Drvo je zbog starosti i duga boravka u vodi bilo vrlo oštećeno pa smo učinili sve da ga osposobimo za oblikovanje", kazao je Lasta. Dodao je kako su "više nego zadovoljni što im je povjereno da rade lik Svetoga Oca u starom slavonskom hrastu" jer "u tako posebnu i vrijednu drvetu još nismo radili". Naša je osnovna želja da "u to drvo s likom Svetoga Oca unesemo dušu ovoga kraja koji je tako teško stradao u Domovinskom ratu". U svaki "udarac dlijetom ugrađivali smo poruke mira i ljubavi upravo onako kako to svojim životom i djelom čini Sveti Otac", kazao je Mato Tijardović.

Povezanost Bogdanovaca i Ernestinova, mjesta uništenih u ratu i ponovno izgrađenih, ima "mnogo simbolike jer govori i o Ernestinovačkoj koloniji koja se 30 godina održala jer se u godinama progonstva priređivala u Osijeku, kao i o Bogdanovčanima i Ernestinovčanima koji su se vratili u svoja mjesta nakon dugih godina progonstva", kazao je Ernestinovčanin Siniša Tešankić.

U Bogdanovcima danas živi oko 750 stanovnika ili 85 posto stanovništva prije 1991. U Domovinskom ratu u Bogdanovcima je poginulo 86 civila i branitelja, a među nestalima je još 31 Bogdanovčanin. "Velika nam je radost što danas u Bogdanovcima ima mnogo mladih obitelji i 186 djece, samo u jednoj ulici ima 30 djece", kazao je Ivan Matković Lasta.

(Hina)vs vkn